Izraelski parlamentarac i član stranke Likud – saveznik premijera Benjamina Netanyahua – izazvao je bijes u muslimanskom svijetu kontroverznim prijedlogom da se kompleks Al-Aksa u okupiranom Istočnom Jerusalemu podijeli između vjernika islama i judaizma.
Prema prijedlogu člana Knesseta Amita Havelija, južna džamija Al-Aksa i njeni aneksi pripali bi muslimanskim vjernicima, dok bi Jevreji imali kontrolu nad centralnim i sjevernim područjem, uključujući i čuvenu Kupolu na stijeni, poznatu i kao Qubbat al-Sakhra.
Prema novinskim izvještajima, Halevi želi da se Jordanu oduzme uloga čuvara trećeg najsvetijeg mjesta islama – što je pokušaj koji bi mogao razotkriti decenije nelagodnog mira na Bliskom istoku. Halevi je rekao da je "grijeh historije" dati stranoj naciji status čuvara umjesto Izraela.
Halevi također želi da se Jevrejima koji posjećuju kompleks Al-Aksa omogući pristup svim kapijama poput muslimana, umjesto samo jugozapadnoj Mughrabi kapiji.
Iako je manje poznat od ostalih šovinističkih članova među Netanyahuovim saveznicima, Halevi pokušava podići svoj status poduzimajući akciju i objavljujući planove koji se dopadaju desničarskoj gomili u zemlji. Prošlog mjeseca pridružio se hiljadama desničarskih nacionalista koji su organizirali godišnji “Marš zastave” slaveći izraelsko zauzimanje svetog grada 1967. godine.
“Izazivanje kontroverzi”
Iako nije poznato može li vlada usvojiti Halevijev prijedlog, on je već poslužio dijelu svoje svrhe izazivanja kontroverzi među Palestincima i muslimanima.
Tvrdio je da s obzirom na to da se Kupola na stijeni nalazi na mjestu starijih Prvog i Drugog svetog hrama, onda treba pripadati Jevrejima.
„Ovo je najveći dio planine, koja je prva po svojoj svetosti za jevrejski narod“, rekao je on.
Halevi je rekao da muslimanski vjernici mogu nastaviti da se mole u Al-Aksi u južnom dijelu kompleksa.
“Ako se tamo mole, to ne čini cijeli Sveti hram svetim mjestom za muslimane. Nije bilo, niti će biti", rekao je.
“Uzet ćemo sjeverni kraj i tamo se moliti. Cijela planina je sveta za nas, a Kupola na stijeni je mjesto gdje se nalazio Hram. To bi nam trebala biti smjernica. Izrael vodi. Bit će to historijska, vjerska i nacionalna izjava”.
Ovaj argument, međutim, nije prošao dobro u muslimanskom svijetu, uključujući i Palestince.
Na internetu muslimani pozivaju na otpor Halevijevom planu. Jedan korisnik Twittera je napisao: "Još jedan jednostrani, proizvoljni plan izvan međunarodnog prava".
Muslimani Sveti hram nazivaju "Haram al-Sharif" ili kompleks Al-Aksa. Vjeruju da je cijeli kompleks sveti za islam, uključujući džamiju Al-Aksa i Kupolu na stijeni, izgrađenu za vrijeme Omejadskog halifata Abdul-Malika.
Palestinci također optužuju Izrael da sistematski radi na " judaizaciji" Istočnog Jerusalema, gdje se nalazi Al-Aksa, i briše njegov arapski i islamski identitet.
Borba za Al-Aksu
Kompleks Al-Aksa je tokom godina bio mjesto ponovljenih nasilnih napada izraelskih snaga i doseljenika. A ti incidenti su samo eskalirali posljednjih mjeseci.
U aprilu je više od 1.500 ilegalnih izraelskih doseljenika nasilno ušlo u kompleks džamije Al-Aksa u okupiranom Istočnom Jerusalimu tokom jevrejskog praznika Pesaha. Tokom incidenta, muslimanski vjernici optužili su izraelske vlasti da su ih protjerali iz dvorišta kompleksa Al-Aksa.
Također prošlog aprila, pojavio se snimak iz Al-Akse na kojem se vide izraelske snage sigurnosti kako nemilosrdno tuku palestinske vjernike.
Historijski gledano, Jordan je bio čuvar muslimanskih svetih mjesta u Istočnom Jerusalemu. Godine 1994. potpisao je mirovni sporazum s Izraelom, koji također propisuje njegovu ulogu u osiguravanju baze Al-Aksa.
Međutim, ako Halevi bude htio, i taj bi se status također trebao promijeniti. I malo je vjerovatno da će Netanyahu pružiti veliki otpor.
Član 9 sporazuma kaže da se Izraelci moraju obavezati da će “poštovati sadašnju posebnu ulogu” Jordana u odnosu na “muslimanska svetišta u Jerusalemu” i da će “kada se budu vodili pregovori o trajnom statusu, Izrael dati visoki prioritet historijskoj jordanskoj ulozi u ovim svetištima."
Sporazumom iz 2013. godine također se proglašava da palestinske vlasti priznaju ulogu Jordana u muslimanskim i kršćanskim svetim mjestima u Jerusalemu.
U stvarnosti, kritičari su rekli da Netanyahuova vlada ne podržava status quo u praksi. U pokušaju da zadrži svoju tanku većinu, izraelski premijer je također nastavio da se svrstava u krajnje desničarske i ultrareligijske snage koje otvoreno pozivaju na ukidanje jordanskog nadzora nad svetim mjestima, što oni nazivaju "historijskom greškom".
"Ovo je užasna greška. Ovaj status treba ukinuti. Znam da je to sporazum između zemalja, ali moramo se pozabaviti time. To zahtijeva promjenu čak i ako će proces potrajati", rekao je Halevi o svom prijedlogu da se okonča nadzor Jordana.
S obzirom na to da se muslimani na okupiranim teritorijama suočavaju s rastućim zločinima ultradesničarske izraelske vlade koju predvodi Netanyahu, novi prijedlog će samo ohrabriti jevrejske radikale da pojačaju napade.
