Od osnivanja do danas primarni i ključni cilj COP-a je oslobađanje prirode od opasnog i nesavjesnog ljudskog uplitanja, za dobrobit svih budućih generacija koje dolaze.
Kako je sve počelo?
COP27 ili konferencija članica UNFCCC-a osnovana je 1992. godine, kada su zemlje usvojile UNFCCC. Prvobitni sekretarijat je bio u Ženevi, a od 1996. godine sekretarijat se nalazi u Bonu, u Njemačkoj.
Blizu 450 uposlenika je zaposleno u UN-u za klimatske promjene. Osoblje sekretarijata dolazi iz više od 100 zemalja i predstavlja spoj različitih kultura, rodova i profesionalnog porijekla.
Na čelu sekretarijata je izvršni sekretar, a na toj poziciji je od augusta 2022. Simon Stiell iz Granade.
Fokusirajući se u svojim ranim godinama uglavnom na omogućavanje međuvladinih pregovora o klimatskim promjenama, sekretarijat danas podržava složenu arhitekturu tijela koja služe za unapređenje implementacije Konvencije, Protokola iz Kjota i Pariskog sporazuma.
Kakve odluke donosi sekretarijat?
Sekretarijat pruža tehničku ekspertizu i pomaže u analizi i pregledu informacija o klimatskim promjenama koje su prijavile strane i u implementaciji Kjoto mehanizama. Također održava registar za nacionalno utvrđene doprinose (NDC) uspostavljen Pariskim sporazumom, ključni aspekt implementacije Pariskog sporazuma.
U tom cilju, sporazum:
obavezuje sve nacije da poduzmu korake za ublažavanje emisija stakleničkih plinova;
uspostavlja načelo „zajedničke, ali diferencirane odgovornosti i odgovarajuće sposobnosti” (CBDRRC), prepoznajući da se zemlje razlikuju u svojim doprinosima klimatskim promjenama i kapacitetima za njihovo rješavanje, pa će se i njihove obaveze razlikovati;
obavezuje razvijene zemlje da pomognu zemljama u razvoju u smanjenju emisija i suočavanju s klimatskim utjecajima,
Detalji s ovogodišnje konferencije
Vlada Egipta je u ponedjeljak preuzela ulogu domaćina na 27. sjednici Konferencije strana UNFCCC-a (COP 27).
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je na ovogodišnjoj konferenciji stvorio pritisak „bogatim neevropskim“ zemljama da pomognu siromašnim državama. S druge strane, Vučić je zbog situacije na Kosovu otkazao učešće.
Britanski premijer Rishi Sunak najavio je u srijedu da će otići u Egipat kako bi prisustvovao Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2022. godine, poništavajući svoju prethodnu odluku da joj ne prisustvuje.
"Nema dugoročnog prosperiteta bez djelovanja na klimatske promjene", rekao je Sunak u izjavi objavljenoj na Twitteru.
Konferencija traje do 18. novembra, a javnost očekuje da će svi prisutni hitno donijeti zaključak o suzbijanju daljnjeg zagađenja okoliša.
Stanje u regionu
Prema podacima Programa obnovljive energije za zapadni Balkan, klimatske promjene će postaviti dodatne prepreke za iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva i promoviranje ukupnog zajedničkog prosperiteta, posebno u ekonomijama u razvoju, poput onih na zapadnom Balkanu.
Region postaje sve topliji i sušniji, dok se učestalost i intenzitet poplava i suša povećao u posljednjih 50 godina, uzrokujući ogromnu socio-ekonomsku i ekološku štetu kao što su povećani šumski požari, dezertifikacija, smanjenje poljoprivredne proizvodnje i druge negativne posljedice.
Predviđa se da će temperatura porasti između 1,7 i 2,3 °C u narednih 50 godina. Ovo je dramatično prikazano tokom poplava u maju 2014. s najjačim padavinama ikad izmjerenim u regionu. Poplava je rezultirala s 86 smrtnih slučajeva, 2000 klizišta i štetom od nekoliko milijardi eura. Ove poplave su imale razoran utjecaj na infrastrukturu u kompletnom regionu.
