Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), naučno savjetodavno tijelo UN-a, objavio je izvještaj o značajnom utjecaju klimatskih promjena koje se već sada osjećaju, navodeći da će se one pogoršati.
Riječ je o studiji u kojoj su navedeni uzroci, utjecaji i rješenja klimatskih promjena koji su objavljeni u izvještaju iz 2019. godine, a o klimatskim promjenama u prethodnoj, 2018. godini.
Novi izvještaj o klimatskim promjenama je „uputstvo za preživljavanje čovječanstva", rekao je Antonio Guterres, generalni sekretar Ujedinjenih nacija.
Ovaj novi “vodič za preživljavanje” su predstavili naučnici koji proučavaju klimatske promjene u Švicarskoj, kada su upozorili kako je ključno da se globalna temperatura ne poveća.
Jedna od alarmantnih poruka izvještaja je da se “brzo zatvaraju mogućnosti kojima se obezbjeđuje mogući život i održiva budućnost”.
Zadržati prosječnu globalnu temperaturu ispod 1,5 stepeni Celzija
12. decembra 2015. godine potpisan je Pariski klimatski sporazum kojim se nastoji spriječiti ubrzana emisija stakleničkih plinova i dostići nivo od nula emisija do kraja 21. stoljeća.
Sporazum je stupio na snagu 4. novembra 2016. godine, a od 197 zemalja potpisnica, sporazum je ratificiralo njih 189.
Kroz planirane nacionalne doprinose svake zemlje (Intendent National Determinated Contribution – INDC) dugoročni cilj je da se primjenom strategije sporazuma globalno zagrijavanje drži unutar sigurnih okvira, to jeste da zemlje svojim aktivnostima ograniče porast globalne prosječne temperature ispod 2 stepena Celzija u odnosu na predindustrijski nivo, a da se taj nivo postepeno obori na 1,5 stepeni Celzija.
Međutim, tokom klimatskog samita COP26 2021. godine, naučnici i svjetski lideri su ustanovili da bi prelazak globalnog zagrijavanja iznad 1,5 stepeni imao znatno ozbiljnije efekte na klimatske promjene, a s tim i na ljude, životinje i eventualno na cijele ekosisteme.
Ovaj apel se naslanja na zaključak UN-ovog IPCC-ja u izvještaju iz 2019. kada su utvrdili da “će zagrijavanje od samo pola stepena iznad 1,5 stepena Celzija uzrokovati nezapamćene vrućine, poplave i suše koje će odnijeti brojne ljudske živote i donijeti ekstremno siromaštvo stotinama miliona.”
IPCC-ov rok za snižavanje globalne temperature je bio 12 godina
U svom najnovijem izvještaju “AR6 Sintetski izvještaj: Klimatske promjene 2023” upozoravaju da je “više od stoljeća izgaranja fosilnih goriva, kao i nejednako i neodrživo korištenje energije i zemljišta dovelo do globalnog zagrijavanja za 1,1°C iznad predindustrijskih nivoa. To je rezultiralo sve češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim pojavama koje su uzrokovale sve opasnije utjecaje na prirodu i ljude u svim regijama svijeta.”
Generalni sekretar UN-a je, u odgovoru na sadržaj izvještaja preporučio da sve zemlje članice iznesu desetogodišnje planove za smanjenje emisija, što bi trebalo smanjiti utjecaj staklene bašte koja zagrijava atmosferu planete.
„Lideri razvijenih zemalja moraju da se obavežu da će dostići neto nulu što je prije moguće do 2040, do kada bi trebalo da bude usvojena svuda", rekao je on u saopštenju.
On također poziva zemlje poput Indije i Kine koje su najavile planove za nulte emisije za period poslije 2050. da pokušaju da je sprovedu deset godina ranije.
Klimatska sadašnjost i predviđanja za budućnost
“Odustajanje od fosilnih goriva može utjecati na klimatske promjene. Korištenjem čiste energije i tehnologije mogu se izbjeći klimatske katastrofe”, navodi se u novom izvještaju IPCC-a.
Očekuje se da će se do 2100. godine ekstremne poplave koje su se dešavale jednom u sto godina postati češće i da će izbijati jednom godišnje na polovini svjetskih lokacija za mjerenje nivoa mora.
“Ostale predviđene promjene uključuju intenziviranje tropskih ciklona i/ili izvantropskih oluja, povećanje suše i požara”, navodi se.
Koncentracija ugljendioksida, gasa koji izaziva astmosfersko zagrijavanje, na najvišem je nivou u posljednjih dva miliona godina.
IPCC poručuje da će “uključivanje učinkovite i pravedne klimatske akcije sada smanjiti gubitke i štete za prirodu i ljude”.
“Štetni efekti klimatskih promjena koje uzrokuje čovjek će povećati globalni nedostatak vode i utjecati na proizvodnju hrane, zdravlje i dobrobit, gradove, naselja i infrastrukturu te na strukturu ekosistema, raspon biljnih i životinjskih vrsta te promjene vremena”, objašnjava ovo naučno savjetodavno tijelo UN-a.
Ukoliko se ne poduzmu konkretni koraci, očekuje se da će milioni ljudi biti izloženi akutnoj nestašici hrane i smanjenju sigurnosti vode.
“Najveći utjecaj će osjetiti dijelovi Afrike i Azije, Srednja i Južna Amerika, najmanje razvijene zemlje, mali otoci i Arktik. Petnaest puta je veća vjerovatnoća za smrt ljudi koji žive u visoko ranjivim područjima, uzrokovanu poplavama, sušama i olujama (u poređenju sa najotpornijim područjima).”
Dodaju kako je izazov za naredni period brzo i oštro smanjenje emisija, za gotovo polovinu u odnosu na sadašnje nivoe do 2030. godine, “kako bi se stvorio sigurniji, održiviji svijet”.
“Za takvo djelovanje potrebno je povećati finansiranje klimatskih akcija za 3 do 6 puta u odnosu na trenutno finansiranje, a zemljama u razvoju osigurati vanjsko finansiranje kako bi zadovoljile potrebe prilagodbe”, navodi IPCC.
