Pored Ukrajine i Rusije, razgovarat će se i o pristupanju NATO-u Finske i Švedske. Da bi nova zemlja pristupila članstvu, potreban je potvrdan glas svih 30 članica.
Turkiye ne želi dati saglasnost jer smatra da ove dvije zemlje podržavaju PKK, organizaciju koju su EU, SAD, Velika Britanija i Turkiye označile kao terorističku organizaciju.
Već su održani brojni sastanci kako bi se pokušalo pronaći rješenje za ovo pitanje.
Na posljednjem takvom sastanku, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je izjavio da sigurnosna zabrinutost Turkiye u pogledu nordijskih nastojanja za članstvo u NATO je legitimna i mora se riješiti.
Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson, uoči samita NATO-a u Madridu, Stoltenberg je rekao da "nijedan saveznik nije više patio zbog terorista... uključujući teške napade terorističke grupe PKK-a".
Šef NATO-a je rekao da alijansa treba da udvostruči napore u borbi protiv terorizma, a tokom samita u glavnom gradu Španije biće sazvana posebna sjednica posvećena naporima NATO-a u borbi protiv terorista.
Sudbina Finske i Švedske je i dalje neizvjesna, baš kao što je slučaj i sa preostalim zemljama Balkana.
Odnosi NATO saveza s Balkanom
NATO savez, koji je formiran 1949. godine, ima 30 članica. Kada je riječ o zemljama regije, Slovenija je savezu pristupila 2004. godine, Hrvatska i Albanija 2009, Crna Gora 2017, a Sjeverna Makedonija 2020. godine.
Bosna i Hercegovina i Srbija nisu članice, ali sarađuju s NATO-om na širokom spektru političkih i sigurnosnih pitanja. Uključene su i u političko-vojni program – Partnerstvo za mir.
Ovim programom se ostvaruje saradnja koja se prije svega ogleda kroz dostizanje standarda koji se primjenjuju u zemljama članicama NATO-a, nabavci vojne opreme, obuci i školovanju vojnika, zajedničkim manevrima i vježbama, kao i u drugim oblastima saradnje. Potpisivanjem ovog okvirnog dokumenta, svaka zemlja članica se obavezuje da poštuje međunarodno pravo, ispunjava međunarodne dogovore o razoružanju i kontroli naoružanja, poštuje Povelju Ujedinjenih nacija i deklaracije o ljudskim pravima, uspostavlja demokratsku kontrolu nad oružanim snagama, te transparentnost u planiranju i realizaciji budžeta.
Zašto Srbija i BiH nisu članice NATO saveza?
Rezolucijom Narodne skupštine o zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Republike Srbije 2007. godine, Srbija je donijela odluku o proglašavanju vojne neutralnosti u odnosu na postojeće vojne saveze do eventualnog raspisivanja referenduma na kojem bi se donijela konačna odluka o ovom pitanju.
"Sve dok Srbiju vodi predsjednik Vučić i dok sam ja u sigurnosnoj strukturi, Srbija neće postati članica NATO-a, mi ćemo ostati striktno posvećeni očuvanju naše vojne neutralnosti. Vojska Srbije je vojska svog naroda koja nikada drugima neće činiti ono što je srpskom narodu rađeno", izjavio je nedavno Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova Srbije.
Ipak, i pored toga što nije članica NATO saveza, Srbija s NATO-om već godinama sarađuje. NATO-ov vojni ured za vezu u Beogradu, koji je osnovan u decembru 2006, podržava srpske odbrambene reforme, olakšava sudjelovanje Srbije u aktivnostima programa “Partnerstvo za mir” i pruža pomoć aktivnostima javne diplomatije NATO-a u regiji.
Za razliku od Srbije, Bosna i Hercegovina teži ulasku u NATO, ali ni po ovom pitanju nema unutrašnjeg konsenzusa, jer se članstvu protivi vlast Republike Srpske. Priča o ulasku BiH u NATO zvanično je počela još 2009. kada je Predsjedništvo BiH poslalo formalni zahtjev za članstvo. 2017. godine, Republika Srpska je, poput Srbije, u Narodnoj skupštini RS-a donijela Zakon o vojnoj neutralnosti.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Evropska unija i Sjevernoatlantski savez, prema sporazumu iz 2003. godine, mogu u bilo kojem trenutku u kratkom roku rasporediti dodatni broj vojnika u Bosni i Hercegovini u slučaju prijetnje sigurnosti ove zemlje. Te vojne snage, prema rezolucijama Ujedinjenih nacija, imaju izvršni mandat koji podrazumijeva i upotrebu sile, posebno kako bi se odbranile od napada ili prijetnje napadom.
“Trebalo bi biti jasno da, ako se stvari zakomplikuju, Evropska unija, EUFOR i NATO, preko mehanizma “Berlin plus”, mogu povećati svoju prisutnost u Bosni i Hercegovini. Ne vidim potrebu za tim u ovom trenutku, ali mislim da moramo biti svjesni situacije”, izjavio je visoki predstavnik Delegacije EU u BiH Christian Schmidt.
U BiH se trenutno nalazi bataljon od oko 600 vojnika iz 19 država.
