Je li Danska praktičan primjer mržnje prema muslimanima?

Talas duboke tuge, žaljenja i bijesa zahvatio je muslimanski svijet nakon što je ekstremistički dansko-švedski političar Rasmus Paludan prošle sedmice spalio primjerke Kur'ana ispred džamija i turske ambasade u Stockholmu.

Pod policijskom zaštitom krajnje desničarski provokator, ozloglašen zbog svojih antiislamskih stavova, zapalio je muslimansku svetu knjigu i najavio da će to ponavljati sve dok Švedska ne bude primljena u NATO savez, što je tražila usred vojne akcije Rusije protiv Ukrajine.

"Ovoj džamiji nije mjesto u Danskoj", rekao je Paludan u prenosu uživo na svojoj Facebook stranici, dok ga štiti osoblje interventne policije.

Muslimanski svijet je protestovao, a Turkiye je osudila taj postupak, oštro pitajući zašto je Paludanu, "šarlatanu koji mrzi islam", dozvoljeno da spaljuje svetu knjigu.

"Pokazivanje tolerancije prema takvim gnusnim djelima koja vrijeđaju osjetljivost miliona ljudi koji žive u Evropi ugrožava praksu mirnog suživota i izaziva rasističke, ksenofobne i antimuslimanske napade", navodi se u saopćenju turskog Ministarstva vanjskih poslova.

Danska je u međuvremenu tvrdila da su im ruke vezane kada je riječ o zločinima iz mržnje zbog ukidanja zakona o blasfemiji u toj zemlji 2017. Zakon o blasfemiji ove nordijske zemlje, koji sada nije na snazi, predviđao je do četiri mjeseca zatvora nakon osude, iako je većina ljudi umjesto toga kažnjena novčano. Čini se da Paludanov postupak ostaje bez osude jer u zemlji ne postoji zakon koji bi ga osporio.

Kompletna ova situacija potiče pitanja o zemlji u kojoj imigracija muslimana ostaje sporno političko pitanje, gdje glavne političke stranke zagovaraju ideju premještanja azila u Ruandu kako bi prestali primati izbjeglice u Danskoj, i gdje se ne preduzimaju nikakve mjere za provođenje zakona prema političaru koji nastavlja da ranjava osjećaje miliona ljudi: predstavlja li Danska slučaj antiislamske mržnje na djelu?

“Naše društvo mora odlučiti o granicama slobode govora”

Dr. Urfan Zahoor Ahmed, vođa muslimanske zajednice povezan s Danskom muslimanskom unijom – osnovanom 2008. godine, sada najvećom krovnom organizacijom muslimanskih udruženja i džamija u Danskoj – rekao je da se ne može poreći postojanje antiislamske mržnje unutar danske granice kroz strukturne institucije moći i individualne izbore zasnovane na predispozicijama.

Komentarišući alternativno gledište ukorijenjeno u slobodi izražavanja kako bi se opravdali antiislamski komentari i postupci, rekao je: "Zapravo još više boli kada ljudi govore da je to samo sloboda govora. I treba živjeti s tim, a nikada ne bi trebalo da se desi da kao manjina morate da živite s klevetom na Poslanika i svetu knjigu".

Muslimanski aktivista, koji je ljekar i predaje na Univerzitetu u Kopenhagenu, dodao je: "Ako mi kao društvo proglasimo da poricanje holokausta, dječija pornografija, zakoni o blasfemiji i protivljenje kraljici nisu prihvaćeni, to je izbor društva. (Danski) političari su izabrali da Paludan ima pravo da spali Kur’an. Mi, kao društvo, treba da odlučimo gdje je granica ove slobode govora. Jer ona nije neograničena."

Lene Kuhle iz Škole za kulturu i društvo Univerziteta Aarhus, čiji je fokus muslimanska zajednica u Danskoj, vjeruje da je fenomen antiislamske mržnje zaista realnost u zemlji, ali Paludanove akcije sprečavaju tešku situaciju, iako on nema veću podršku danskog društva za svoje djelovanje, njegovi postupci su u okviru zakona.

"U Danskoj nismo mnogo raspravljali o islamofobiji, ali je to postala tema razgovora i to je dobar razvoj situacije jer mnogi sada kritički preispituju kako ljudi govore o islamu, muslimanima i imigrantima", rekla je.

Sloboda po cijenu zajednice

Iako je priznala postojanje antiislamske mržnje, ona je rekla da nije tačno da je cijeli danski sistem u potpunosti ugrađen u "islamofobiju".

"Potrebno je istražiti u kojoj mjeri islamofobija utječe na dansko društvo. Važno je kontekstualizirati zašto se to događa. Mediji imaju prilično veliku šansu da to pokušaju objasniti kao djelo jednog čovjeka koji pokušava privući pažnju; on je pravnik koji poznaje ograničenja pravnog sistema. Sve dok je u granicama zakona, vrlo je teško nešto učiniti po tom pitanju."

Muslimanska zajednica Danske nastavlja protestovati zbog skrnavljenja svete knjige, dok vođe zajednica traže od ljudi da ne uzimaju zakone u svoje ruke i da na mržnju odgovore ljubavlju i poštovanjem. Ipak, postavljaju se pitanja o policijskoj zaštiti i dozvolama koje vlasti daju za antiislamski čin.

"Zapad treba priznati činjenicu da je dopuštanje islamofobnih riječi i postupaka koji imaju potencijal da podstaknu nasilje protiv muslimana – sloboda po cijenu zajednice", rekao je demonstrant na istom mjestu u Kopenhagenu dan nakon što je Paludan spalio Kur’an, ali ovaj put bez autoriteta u blizini.