Početkom izraelskih napada poljoprivrednici koji imaju zemljište u zoni C nisu mogli doći do svoje zemlje zbog ograničenja koja su uveli izraelski vojnici i prijetnji izraelskih doseljenika.          Foto: Mahmoud Ajjour, The Palestine Chronicle

Izrael je u posljednjih 20 godina uništio 800.000 stabala masline koja pripadaju Palestincima, izjavio je Abeer Butmeh, koordinator Mreže palestinskih civilnih ekoloških organizacija.

Poljoprivredna zemljišta koja su raseljeni Palestinci morali ostaviti za sobom u Gazi, koju Izrael bombardira od 7. oktora 2023., također su meta napada. U tim napadima stradaju masline koje se smatraju simbolom Palestine.

Izrael, koji napada ne samo palestinski teritorij nego i teritorije drugih, susjednih zemalja u regiji, uzrokuje ekološke i ekonomske krize, kao i humanitarne. Kao posljedica napada izraelske vojske fosfornim bombama na jug Libanona izbilo je više od 657 požara, oštećeno je više od 6.000 hektara šumskog i poljoprivrednog zemljišta, a stradalo je više od 60.000 starih stabala maslina.

Odgovarajući na pitanja dopisnika AA, koordinator Mreže palestinskih ekoloških civilnih organizacija Abeer Butmeh kazao je da masline čine osnovu palestinske ekonomije.

Skoro 100.000 porodica dio prihoda ostvaruje od maslina

Procjenjuje da ima oko 10 miliona stabala maslina na otprilike 45 posto poljoprivrednih površina u Palestini.

"Otprilike 93 posto plodova masline koristi se za proizvodnju maslinovog ulja, a ostatak za kiseljenje, konzumiranje i proizvodnju sapuna. Gotovo 100.000 porodica u zemlji dio prihoda zarađuje od maslina. Najveći dio berbe se koristi u zemlji, dok se preostali dio izvozi u skladu sa sve većim interesovanjem i potražnjom na međunarodnim tržištima organske i slobodne trgovine, posebno Jordana", pojasnio je Butmeh.

Butmeh je dodao da su cijene povrća, voća i maslinovog ulja, koje se proizvodi u malim količinama jer njihova berba nije dozvoljena, prilično visoke.         Foto: AA AA

Kazao je da izraelsko ograničenje pristupa zemljištu, "zid razdvajanja", koji odvaja mnoge poljoprivrednike od njihovih maslinika, blokada prelaza u Pojasu Gaze i napadi izraelskih doseljenika na farmere i stabla maslina povećavaju zabrinutost tokom užurbane sezone maslina.

Iako su masline otporne, klimatske promjene su imale negativan utjecaj. Proizvodnja je pala za skoro 70 posto krajem 2020. godine, prema podacima "Olive Oil Timesa".

"Dok su vrlo visoke temperature ljeti negativno uticale na proizvodnju maslina, vjetroviti i kišni dani u maju doveli su do opadanja cvijeta masline, a samim tim i smanjenja uroda. Osim toga, visoke dnevne temperature, temperaturna razlika između dana i noći te sezonske promjene također negativno utiču na stabla masline", dodao je Butmeh.

Podsećajući da je okupirana Zapadna obala podijeljena na A, B i C zonu u okviru Drugog sporazuma iz Osla, potpisanog između Palestine i izraelske administracije 1995. godine, Butmeh je rekao da Izrael ne dozvoljava žetvu, posebno u regionu C, koji čini oko 64 posto Zapadne obale. On je naglasio da su s druge strane "zida razdvajanja" ostala velika poljoprivredna zemljišta sa uglavnom maslinama.

Palestincima ograničen pristup na 48 posto poljoprivrednog zemljišta u Gazi

Početkom izraelskih napada poljoprivrednici koji imaju zemljište u zoni C nisu mogli doći do svoje zemlje zbog ograničenja koja su uveli izraelski vojnici i prijetnji izraelskih doseljenika.

"Posljednjih dana 2023. godine, u blizini Nablusa, izraelski doseljenik je upucao palestinskog farmera koji je brao svoj urod maslina. Izraelski vojnici i doseljenici iščupali su stabla maslina i spalili ih. U posljednjih 20 godina počupano je više od 800.000 stabala maslina. Unatoč svim tim ograničenjima, ljudi su tražili različite načine da dođu do vlastite zemlje, pod većom prijetnjom", dodao je Butmeh.

Ističući da je na 48 posto poljoprivrednog zemljišta u Pojasu Gaze ograničen pristup Palestincima, Butmeh je podijelio informacije da su Palestinci prije rata imali ograničen pristup na više od 40.000 poljoprivrednih zemljišta.

Butmeh je ustvrdio da su napadi koje je Izrael izveo bombama s bijelim fosforom i drugom municijom, koji su prema međunarodnom pravu zabranjeni za upotrebu u područjima s gustim civilnim stanovništvom, prouzročili štetu jednaku eksploziji dviju nuklearnih bombi te naveo da su ekološki elementi kao što su poljoprivreda, kvalitet vode i bioraznolikost pod utjecajem ovih negativnosti.

Dugotrajan proces "liječenja tla"

Navodeći da provode studije kako bi otkrili hoće li biti moguće ponovno obraditi poljoprivredna zemljišta koja su bila meta izraelskih napada, Butmeh je rekao: "Na kraju ovih studija možemo odrediti najbolje rješenje za tretiranje tla, ovisno o pojedinoj regiji i onečišćenju. Ne znamo možemo li izliječiti tlo. Naravno, to je proces koji zahtijeva mnogo vremena. Postoje posebne tehnologije i različite metode čišćenja tla. Postigli smo određeno poboljšanje tla sadnjom nekih biljaka koje apsorbiraju otrovne tvari. Pokušavamo ovo otrovno tlo zamijeniti dobrim tlom."

Pojašnjavajući da su palestinski poljoprivrednici koji nisu mogli pristupiti poljoprivrednim površinama, počeli uzgajati povrće i voće u svojim vrtovima i u njihovoj blizini, Butmeh je dodao da su cijene povrća, voća i maslinovog ulja, koje se proizvodi u malim količinama jer njihova berba nije dozvoljena, prilično visoke.

TRT Balkan / agencije