Izrael, kojem se sudi za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), ubio je najmanje 2.850 palestinskih žena i djece u Pojasu Gaze u posljednjih mjesec dana otkako je ICJ preduzeo mjere predostrožnosti i naložio privremene mjere protiv Izraela.
Po tužbi kojom Južnoafrička Republika tereti Izrael za genocid u Pojasu Gaze, sud Ujedinjenih nacija ICJ je 26. januara preduzeo niz mjera predostrožnosti, uključujući privremenu mjeru kojom od Izraela traži da preduzme sve kako bi spriječio genocidnu praksu.
"Izraelska vojska izvršila je 375 masakra u Pojasu Gaze u proteklih 30 dana, ubivši 3.525 i ranivši 5.246 Palestinaca. Među ubijenim je 1.720 djece i 1.130 žena", navodi se u saopćenju Vlade u Gazi.
Uništene džamije
Istaknuto je da je izraelska vojska u napadima na Pojas Gaze u proteklih 30 dana koristila 4.000 tona eksploziva.
Navedeno je da su izraelske snage od 26. januara ubile zdravstvenog radnika, dva službenika civilne zaštite i 12 novinara.
U saopćenju se dalje navodio da 11.000 pacijenata čeka na liječenje izvan Gaze, a 10.000 oboljelih od raka je u životnoj opasnosti.
Oko dva miliona mještana Gaze, od ukupno 2,3 ukupne populacije, raseljeno je zbog izraelskih napada i vode borbu za golo preživljavanje.
Nakon privremenih odluka ICJ-a u Gazi, izraelska vojska potpuno je uništila 17 vladinih centara, dvije škole i univerzitet, a djelimično uništila još devet škola.
U istom periodu, u izraelskim napadima na Pojas Gaze uništeno je i 39 kuća, a 143 su oštećene do mjere da su neuvjetne za život.
Izrael je svojim napadima uništio 47 džamija i djelimično oštetio 25.
Uporedo s tim, van funkcije je stavljena bolnica u Gazi, a Izrael je gađao još dvije zdravstvene ustanove i dva vozila hitne pomoći i učinio ih neupotrebljivim.
Nužno dopremanje pomoći
Izrael nastavlja svoje napade na Pojas Gaze već 143 dana, a nastavlja i potpunu blokadu i sprečavanje ulaska humanitarne pomoći u tu enklavu.
U izraelskim napadima u Pojasu Gaze od 7. oktobra prošle godine ubijeno je najmanje 29.878 Palestinaca, a ranjeno je 70.215 ljudi.
Međunarodni krugovi, posebno organizacije UN-a, pozivaju na prekid vatre u Gazi i povećanje ulaska humanitarne pomoći u tu regiju zbog bolesti izazvanih glađu, žeđu i nedostatkom higijenskih i medicinskih sredstava.
Iako su privremene mjere protiv Izraela, koje je Međunarodni sud pravde donio 26. januara, uključivale osiguranje pristupa humanitarnoj pomoći u Gazi, pomoć koja je u Gazu ušla u februaru dvostruko je manja u odnosu na januar.
Generalni komesar UNRWA-e Philippe Lazzarini upozorio je na nužno povećanje dopreme pomoći u Pojas Gaze.
Generalna skupština UN-a je u svojoj odluci od 30. decembra 2022. godine, a na osnovu člana 65. Statuta suda, postavila ICJ-u dva pitanja u vezi s pravnim posljedicama izraelske okupacije Palestine od rata 1967. godine.
Pitanja na koja Generalna skupština UN-a traži odgovore od suda su sljedeća:
Generalna skupština postavila je pitanje pravnih posljedica u odnosu na izraelsko kontinuirano kršenje prava palestinskog naroda na samoopredjeljenje, kontinuirana okupacija, aktivnosti naseljavanja i aneksije u palestinskim teritorijama od 1967. godine, njegove aktivnosti usmjerene na promjenu demografske strukture, karaktera i statusa Jerusalema i s tim povezane diskriminatorske zakonodavne prakse.
U drugom pitanju se od ICJ-a traži mišljenje o tome kako izraelska praksa spomenuta u prvom pitanju utiče na pravni status okupacije i koje su pravne posljedice ove situacije za sve države i Ujedinjene nacije.
Neobavezujuća mišljenja
Savjetodavna mišljenja ICJ-a nisu obavezujuća, ali da u obzir uzimaju mnoge države i organizacije i postupaju u skladu s datim mišljenjem.
U svom savjetodavnom mišljenju datom 2004. u vezi sa zidom koji je Izrael izgradio na palestinskim teritorijima, Sud je naveo da su se, nakon što je utvrdio da je zid protuzakonit, mnoge države i kompanije uzdržale od doprinosa izgradnji predmetnog zida i odredio da građevinski materijal koji su prodali Izraelu ne bi trebalo koristiti u izgradnji zida.
Također, nakon savjetodavnog mišljenja ICJ-a od 22. jula 2010. godine, u kome se navodi da državi nije zabranjeno da proglasi jednostranu nezavisnost u međunarodnom pravu, povećao se legitimitet nezavisnosti Kosova i povećao se broj država koje su priznale njegovu nezavisnost.
Ako mišljenje ICJ-a bude da je okupacija protivna međunarodnom pravu, smatra se vjerojatnim da će se pritisak na Izrael povećati i da će zemlje koje ga otvoreno podržavaju biti prisiljene od strane međunarodne zajednice da preispitaju svoj stav.
