Od kraja 2022. godine stotine učenika, većinom djevojčica, u više od 50 škola u Iranu pretrpjelo je nešto što je opisano kao trovanje.
Simptomi uključuju glavobolje, lupanje srca i letargiju. Neki su rekli da nisu u stanju da se kreću. Neki su osjećali miris mandarina, hlora ili sredstava za čišćenje.
Više od hiljadu učenica primljeno je u bolnice zbog ove misteriozne bolesti.
Mnogi vjeruju da su incidenti trovanja “osvetnički“ napadi fundamentalističkih grupa koje ne žele da djevojčice pohađaju školu.
U međuvremenu, u intervjuu novinarske agencije Fars, zamjenik ministra unutrašnjih poslova Majid Mirahmadi rekao je da “krivci za trovanje djevojčica“ traže “da se zatvore škole“.
On je, međutim, dodao da oni koji stoje iza ove akcije također pokušavaju izazvati nove proteste u Iranu.
S druge strane, neke opozicione grupe u inostranstvu krive pristalice vlade koji optužuju žene i djevojke da su predvodile masovne antivladine proteste zbog smrti žene u pritvoru iranske policije za moral.
Čak i dok istrage nastavljaju da utvrđuju potencijalne izvore kontaminacije, neki stručnjaci i izvještaji sugerišu da bi incident mogao biti slučaj masovne psihogene bolesti, poznate kao masovna histerija.
Prema tekstu u časopisu Psychology Today, “trovanje“ bi moglo biti samo masovna histerija izazvana anksioznošću. Prema ovom članku, incidente “trovanja“ ne treba shvatati previše ozbiljno jer nema dokaza o smrtonosnoj hemikaliji, nije bilo smrtnih slučajeva, a praktično sve žrtve su se potpuno oporavile.
Mnogi stručnjaci pronalaze sličnosti između onoga što se dešava u Iranu i onoga što se dogodilo na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael i u Afganistanu, gdje su neke učenice u različitim periodima pokazivale slične simptome.
U periodu mart-april 1983. godine, blizu hiljadu palestinskih učenica na okupiranoj Zapadnoj obali žalilo se na glavobolje, vrtoglavicu, zamagljen vid, mučninu i slabost.
Međutim, neke studije su kasnije utvrdile da je to psihološki, a ne biološki napad. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) dokumentovala je sličan fenomen u Afganistanu između 2009. i 2012. godine, pri čemu se stotine djevojaka širom zemlje žalilo na čudne mirise i trovanja.
Nisu pronađeni nikakvi dokazi koji bi potkrijepili te sumnje, a SZO je rekao da to izgleda kao “masovna psihogena bolest“.
Šta je masovna psihogena bolest?
Masovna psihogena bolest (MPI), također poznata kao masovna histerija ili kolektivna histerija, jeste fenomen u kojem grupa ljudi pokazuje slične fizičke ili psihološke simptome bez očiglednog medicinskog ili ekološkog uzroka.
Vjeruje se da je MPI uzrokovan psihološkim faktorima, kao što su stres, anksioznost ili zajednički sistem vjerovanja, a ne fizička bolest ili toksin. MPI se može manifestovati u različitim oblicima, uključujući respiratorne poteškoće, vrtoglavicu, mučninu, glavobolju i nesvjesticu.
Simptomi obično nisu opasni po život i imaju tendenciju da se sami ograniče, što znači da se sami povlače bez ikakve medicinske intervencije.
Početak i širenje MPI može biti brz i može utjecati na ljude bilo koje dobi i spola. MPI se često javlja u blisko povezanim grupama, kao što su škole, radna mjesta ili vjerska okupljanja, i obično je češći kod žena nego muškaraca.
Različiti faktori ga mogu pokrenuti, uključujući glasine, medijsku pokrivenost, stres i društvene ili kulturološke faktore.
Šta se dogodilo u Iranu?
Od novembra, stotine uglavnom učenica u desetinama škola prebačene su u bolnice u Iranu sa simptomima trovanja kao što su mučnina, povraćanje, nedostatak daha, vrtoglavica i umor.
Prvi poznati slučaj prijavljen je u školi u Qomu, gdje je 18 učenica oboljelo i prevezeno u bolnicu 30. novembra.
Slični incidenti od tada izazvali su bijes širom države. Iranski predsjednik Ibrahim Reisi imenovao je 1. marta ministra unutrašnjih poslova Ahmada Vahidija, ministra obaveštajnih službi Ismaila Hatiba i ministra zdravlja Bahrama Eynollahija da istraže incidente s trovanjem.
S druge strane, iranski vrhovni vođa Ayatollah Ali Khamenei rekao je da je to “neoprostiv“ zločin koji bi trebao biti kažnjen smrću ukoliko je učinjen svjesno.
“Ako se dokaže da je učinjeno namjerno, počinioci ovog neoprostivog zločina trebaju biti osuđeni smrtnom kaznom”, rekao je on.
