Gotovo dvije trećine vodećih ekonomista koji su anketirani na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) predviđaju globalnu recesiju u 2023. godini, uprkos tome što su optimistični u pogledu inflacije i jakih bilansa stanja.
Postoji snažan konsenzus da su izgledi za rast ove godine slabi, posebno u Evropi i SAD-u, navodi se u izvještaju koji je objavio WEF.
Svi anketirani glavni ekonomisti predviđaju slab ili vrlo slab rast u 2023. godini u Evropi, dok 91 posto očekuje slab ili vrlo slab rast u SAD-u.
"U Kini su očekivanja rasta polarizirana, s gotovo ravnomjerno podijeljenim ispitanicima na one koji očekuju slab ili snažan rast", navodi se.
"Očekuje se da će nedavni potezi za popuštanje visoko restriktivne politike nulte pandemije COVID-19 u zemlji potaknuti rast, ali ostaje da se vidi koliko će promjena politike biti destruktivna, posebno u smislu njenog utjecaja na zdravlje", dodaje se.
Što se tiče inflacije, glavni ekonomisti vide značajne promjene u svim regijama, a većina njih očekuje visoku inflaciju 2023. godine, u rasponu od samo 5 posto za Kinu do 57 posto za Evropu.
Također očekuju da će stroga monetarna politika ove godine ostati nepromijenjena u većem dijelu svijeta.
"Budući da dvije trećine vodećih ekonomista očekuje svjetsku recesiju 2023. godine, globalna ekonomija je u neizvjesnom položaju. Trenutna visoka inflacija, nizak rast, visoki dug i visoko rascjepkano okruženje smanjuju poticaje za investicije potrebne za povratak na rast i podizanje životnog standarda za najugroženije u svijetu“, rekla je Saadia Zahidi, generalna direktorica Svjetskog ekonomskog foruma.
"Lideri moraju gledati dalje od današnje krize kako bi ulagali u prehrambene i energetske inovacije, obrazovanje i razvoj vještina, te u tržišta s velikim potencijalom za otvaranje novih radnih mjesta sutrašnjice. Nema vremena za gubljenje", dodala je.
Samit u Davosu
Pod temom “Saradnja u rascjepkanom svijetu”, ekonomisti, mislioci, aktivisti i kreatori politike koji utječu na globalnu politiku i poslovni svijet prisustvuju ovosedmičnom 53. godišnjem sastanku WEF-a u Davos-Klostersu u Švicarskoj.
Sastanak, koji je počeo u ponedjeljak, okupit će više od 2.700 lidera iz 130 zemalja, uključujući 50 šefova država ili vlada, dok višestruke krize produbljuju podjele i fragmentiraju geopolitički pejzaž.
Ove godine će biti i najveće poslovno učešće u Davosu, s više od 370 javnih ličnosti iz vlada i međunarodnih organizacija i više od 1.500 poslovnih lidera i 90 inovatora.
Sastanku će prisustvovati i 56 ministara finansija, 19 čelnika centralnih banaka, 30 ministara trgovine i 35 ministara vanjskih poslova.
Među političkim liderima koji prisustvuju samitu su predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev, njemački kancelar Olaf Scholz, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola, finska premijerka Sanna Marin i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Na švicarskom skijalištu pojavit će se i čelnici Španije, Filipina, Južne Afrike, Grčke i Južne Koreje.
Američki izaslanik za klimu John Kerry, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, čelnica Evropske centralne banke Christine Lagarde, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva i izvršni direktor Međunarodne energetske agencije Fatih Birol također će učestvovati u ovom događaju.
