Ovogodišnji Globalni izvještaj o humanitarnoj pomoći inicijativa neprofitnih razvojnih organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji otkrio je da su se humanitarne krize produbile širom svijeta 2022.
U izvještaju je navedeno da je 55,21 milijarda dolara cifra koja je potrebna za rješavanje humanitarnih kriza u svijetu, posebno akutne pothranjenosti.
Ukupno 324,3 miliona ljudi širom svijeta prošle je godine trebalo humanitarnu pomoć, što je broj koji se ovog mjeseca povećao na 363,3 miliona zbog posljedica rata, klimatskih promjena i dugotrajnih socioekonomskih posljedica pandemije koronavirusa.
Prema izvještaju, tri četvrtine ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć suočilo se s najmanje dva od tri faktora: sukobima, klimatskom krizom ili socio-ekonomskom ranjivošću.
Ratovi i klimatske promjene
Prema podacima Ureda UN-a za humanitarnu koordinaciju (OCHA), dok je 255,1 milion ljudi trebalo humanitarnu pomoć u 2021. godini, to je poraslo na 324,3 miliona u 2022. i 363,3 miliona u prvih osam meseci 2023. godine.
Dok su 37,64 milijarde dolara bile dovoljne da se podmire potrebe ljudi u potrebi 2021, ovaj iznos se povećao na 51,7 milijardi dolara u 2022. i na 55,21 milijardu dolara u augustu 2023, posebno zbog akutne pothranjenosti.
Afganistan, Etiopija, Demokratska Republika Kongo, Sudan, Jemen, Pakistan, Mijanmar, Ukrajina, Sirija i Južni Sudan navedeni su kao prvih 10 zemalja kojima je potrebna humanitarna pomoć.
Pogođen godinama političke i ekonomske krize, Afganistan je bio dom za 18,4 miliona ljudi kojima je bila potrebna humanitarna pomoć 2021. godine, 24,4 miliona ljudi 2022. i 29,2 miliona ljudi od osmog mjeseca 2023.
Broj ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć u Etiopiji pogođenoj sukobima i sušom iznosio je 23,9 miliona 2021. godine, kao i najmanje 20 miliona prošle godine, a 28,6 miliona do augusta.
U DR Kongo, gdje se nastavlja kriza s hranom, broj ljudi koji se suočavaju s humanitarnom krizom porastao je s 19,6 miliona u 2021. na 27 miliona u 2022. Međutim, od ovog mjeseca je pao na 26,4 miliona.
Dok je 13,4 miliona u 2021. i 14,3 miliona u 2022. godini bila potrebna humanitarna pomoć u Sudanu, ovaj broj je porastao na 24,7 miliona u augustu 2023. godine, zbog sukoba između vojske i paravojnih snaga koji su izbili 15. aprila.
U Jemenu, gdje su posljedice tekućeg građanskog rata između vlade i Huta koje podržava Iran od 2014. godine, 20,7 miliona ljudi 2021, 23,5 miliona ljudi 2022. i 21,6 miliona ljudi od osmog mjeseca ove godine je u potrebi za pomoći.
Dok je 11 miliona ljudi pogođeno humanitarnom krizom 2021. u Pakistanu zbog klimatskih problema, poput poplava, ovaj broj se povećao na 20,6 miliona u 2022. i ostao stabilan u augustu 2023.
Dok je milion ljudi u Mijanmaru trebalo pomoć 2021. godine, taj broj je porastao na 14,4 miliona prošle godine i na 17,6 miliona do augusta 2023. Sigurnost hrane i zdravstveni problemi bili su glavni uzroci toga u zemlji jugoistočne Azije.
Broj ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć u Ukrajini, koja doživljava teške posljedice rusko-ukrajinskog rata, dostigao je 17,6 miliona u augustu 2023.
Zbog građanskog rata koji u Siriji traje od marta 2011. godine, broj ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć i dalje je visok. To je bilo 13,4 miliona ljudi 2021, 14,6 miliona ljudi 2022. i 15,3 miliona ljudi u augustu 2023.
U Južnom Sudanu, pogođenom ekstremnim klimatskim događajima i nedostatkom infrastrukture, utvrđeno je da je humanitarna pomoć bila potrebna 8,3 miliona ljudi 2021. godine, 8,9 miliona ljudi 2022. i 9,4 miliona ljudi do augusta 2023. godine.
Izvan ovih zemalja, humanitarna pomoć bila je potrebna još 152,3 miliona ljudi.
Turkiye nastavlja napore u pružanju pomoći širom svijeta
Turkiye je godinama pružala humanitarnu pomoć u mnogim zemljama, uključujući Afganistan, Palestinu, Liban, Pakistan i Siriju prošle godine, prema službenom izvještaju Nacionalne agencije za upravljanje katastrofama.
Pod koordinacijom Predsjedništva za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama (AFAD), Turkiye je pokrenula “vozove pomoći”, kako bi dopremila materijal za pomoć žrtvama zemljotresa u sjeverozapadnoj afganistanskoj provinciji Badgis, navodi se u godišnjem izvještaju.
Zemljotres jačine 5,3 stepena po Richterovoj skali pogodio je regiju 17. januara prošle godine u blizini granice Afganistana s Turkmenistanom.
Turkiye je od tada poslala ukupno 18 vozova pomoći u regiju, prevozeći brašno, šatore, hranu, deke i odjeću za blizu milion ljudi.
Zemlja je također isporučila 13.200 tona brašna u Palestinu 2022. godine preko Agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA).
AFAD je 2022. godine poslao blizu 3.000 tona humanitarne pomoći u Liban, gdje se ljudi suočavaju s teškoćama u nabavci hrane, vode, lijekova, struje i goriva zbog ekonomske krize.
Dok su milioni u Pakistanu bili pogođeni poplavama uzrokovanim monsunskim kišama 2022. godine, AFAD je u tu zemlju poslao više vozova pomoći u saradnji s turskim Ministarstvom saobraćaja i infrastrukture, dok je više pomoći poslano iz zraka.
Gotovo 9.000 tona humanitarne pomoći dopremljeno je Pakistanu u 15 aviona, 13 vozova pomoći i dva broda pomoći.
Sezona monsuna u Pakistanu, kao i u drugim zemljama u regionu, obično rezultira obilnim kišama, ali 2022. je bila najteža od 1961. godine.
Jedna trećina zemlje bila je pod vodom jer su ogromne kiše i topljenje glečera doveli do izlivanja glavne rijeke Ind u zemlji, poplavivši ogromne površine ravnica i farmi.
U 2020. godini Turkiye je postavila cilj da izgradi 100.000 kuća od briketa u sjevernoj Siriji kako bi zadovoljila potrebe ljudi u regiji.
Prema izvještaju, 93.778 stanova završeno je 2022. godine u skladu s ovim ciljem.
Porodice žrtava rata smještene su u hiljade kuća od briketa, u projektu kojem Turkiye pridaje veliki značaj kako bi se protjeranim Sirijcima omogućilo da se vrate u svoju domovinu.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je 19. maja da su pripremili projekat izgradnje stanova u Siriji za povratak gotovo milion izbjeglica u njihovu zemlju.
Osim toga, Turkiye je prošle godine podijelila 200.000 paketa s hranom onima koji žive u sjevernoj Siriji.
Blizu 87.000 tona brašna, hrane za bebe, higijenskih kompleta i odjeće, koje je isporučio Turski odbor za žito (TMO), a logistiku sigurao turski Crveni polumjesec, također je otpremljeno u region.
Turkiye je bila ključna tranzitna tačka za migrante koji žele ući u Evropu kako bi započeli nove živote, posebno one koji bježe od rata i progona.
Zemlja koja već ugošćuje 4 miliona izbjeglica, više od bilo koje druge zemlje na svijetu, poduzima nove mjere na svojim granicama kako bi spriječila novi priliv migranata.
