Aktivisti za ljudska prava prikazuju Bjaljatskog kao simbol otpora ugnjetavanju u Belorusiji i širom sveta.     Foto: Reuters

Prognana liderka beloruske opozicije Svetlana Tihanovska rekla je da su na istom suđenju Bjaljatski i drugi aktivisti nepravedno osuđeni, nazvavši presudu “užasnom“.

“Moramo učiniti sve kako bi se izborili protiv ove sramne nepravde i oslobodili ih“, poručila je na Tviteru. Tužioci su tražili od suda u Minsku da Bjaljatskom, koji je negirao optužbe, izrekne kaznu od 12 godina.

On i još trojica su optuženi za finansiranje protesta i šverc novca. Beloruska državna novinarska agencija Belta potvrdila je optužbu, uključujući i deceniju zatvora za Bjaljatskog. Sa svojih 60 godina, Bjaljatski je suosnivač grupe za ljudska prava Vjasna i jedan od najistaknutijih od stotina Belorusa koji su bili zatvoreni tokom višemesečnih antivladinih protesta koji su izbili na leto 2020. i nastavili se 2021. godine.

Vjasna je preuzela vodeću ulogu u pružanju pravne i finansijske pomoći zatvorenicima. Masovne demonstracije održane su nakon što je dugogodišnji lider Aleksandar Lukašenko proglašen pobednikom predsedničkih izbora 2020. godine. “Optužbe protiv naših kolega povezane su sa njihovim delovanjem u oblasti ljudskih prava i pružanjem pomoći centra za ljudska prava Vjasna žrtvama politički motivisanih progona“, rekla je Vjasna o slučaju.

Bjaljatski je prošlog oktobra dobio Nobelovu nagradu za mir, za svoj rad na ljudskim pravima i demokratiji, podelivši je s ruskom grupom za ljudska prava Memorial i ukrajinskim Centrom za građansku slobodu. Uhapšen je 2021. godine zajedno sa dvojicom saradnika iz Vjasne.

Ko je Aleš Bjaljatski?

Bjaljatski je rođen 25. septembra 1962. godine. Diplomirao je na Državnom univerzitetu u Homielu 1984. godine sa diplomom ruske i beloruske filologije. Nakon što je u početku radio kao učitelj, postao je poznavalac beloruske književnosti i direktor muzeja.

Bjaljatski je započeo kampanju za belorusku nezavisnost i demokratiju početkom 1980-ih i organizovao antisovetske proteste pre raspada Sovetskog Saveza. Tokom masovnih protesta opozicije 1996. godine, bio je suosnivač organizacije za ljudska prava Vjasna sa ciljem pružanja finansijske i pravne pomoći političkim zatvorenicima i njihovim porodicama. Vjasna je takođe dokumentovala zlostavljanje i mučenje političkih zatvorenika od vlasti. Belorusija je odbacila optužbe.

Bjaljatski je bio u zatvoru od 2011. do 2014. pod optužbom za utaju poreza u finansiranju Vjasne, optužbu koju je on negirao. Ponovo je uhapšen 2021. tokom antivladinih protesta koji su izbili nakon što je beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko proglašen pobednikom predsedničkih izbora 2020. Opozicija je rekla da su izbori bili namešteni, što je dugogodišnji lider negirao.

Bjaljatskom i još dvojici suđeno je u januaru zbog optužbi za “krijumčarenje od organizovane grupe“ i “finansiranje grupnih akcija koje su grubo narušavale javni red“. Amnesty International je to nazvao “nesumnjivim činom nepravde u kojem država očigledno želi da se osveti za njihov aktivizam“. Bjaljatski je osvojio Nobelovu nagradu za mir 2022. zajedno s ruskom organizacijom za ljudska prava Memorial i ukrajinskom organizacijom za ljudska prava Centar za građansku slobodu. Kolege aktivisti za ljudska prava ga prikazuju kao simbol otpora ugnjetavanju u Belorusiji i širom sveta.

TRT Balkan