Turkiye se približava dvostrukim izborima 14. maja koji bi mogli imati ogromne implikacije na njenu budućnost.
Posljednjih dvadeset godina političke aspiracije zemlje predstavlja Partija pravde i razvoja (AK partija) koju predvodi Recep Tayyip Erdogan, koji je predsjedavao državom od 2002. godine.
Recep Tayyip Erdogan je imenovan za prvog izvršnog predsjednika Turkiye 2018. godine, nakon ključnog ustavnog amandmana.
Turkiye ima parlamentarni sistem od početka višestranačkih izbora 1946. godine, a posljednje dvije decenije, od 2002. godine, njom upravljaju jednopartijske vlade.
AK partija, koju predvodi Recep Tayyip Erdogan, izašla je kao pobjednica na svim izborima.
Tokom ovih godina, Turkiye je napravila impresivan korak kroz svoj inovativni pristup kako unutrašnjim tako i vanjskim poslovima.
Razvila se u transformativnu silu koja je ulila nadu u veći dio svijeta, posebno u zemlje koje su uvijek bile na udaru globalnih sila.
Pokazujući besprijekornu diplomatsku finoću, turska vlada je odigrala glavnu ulogu u posredovanju u mjerama za izgradnju povjerenja i mirovnih sporazuma u opasnim zonama sukoba kao što su Ukrajina i Libija.
Trenutno je Turkiye 19. najveća ekonomija na svijetu, s BDP-om otprilike 906 milijardi dolara.
Član je Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i G20, i sve važniji donator zvanične razvojne pomoći.
Između 2006. i 2017. godine, pod vodstvom Recepa Tayyipa Erdogana, zemlja je provela ambiciozne reforme i postigla visoke stope rasta, što joj je pomoglo da postigne status viših srednjih prihoda, i smanjila siromaštvo za gotovo polovinu na 9,8 posto ispod granice siromaštva od 6,85 dolara dnevno do 2020.
Turkiye se može pohvaliti petom po veličini diplomatskom mrežom na svijetu, koja se sastoji od 260 diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Prelazak na predsjednički sistem u Turkiye 2017. godine izazvao je reorganizaciju političkog pejzaža zemlje, što je rezultiralo formiranjem dva značajna politička saveza.
Jedan od njih, pod nazivom Narodni savez, predvodi AK partija i sastoji se od Partije nacionalističkog pokreta (MHP), Partije velikog jedinstva (BBP) i Partije novog blagostanja (Yeniden Refah).
Drugi savez, poznat kao Nacionalni savez, predvodi primarna opoziciona stranka, Republikanska narodna partija lijevog centra (CHP).
Uključuje i IYI partiju, grupu desnog centra i nacionalističku grupu, kao i stranke Saadet i Demokrat, koje brinu o manjoj biračkoj bazi.
Sada se savezi pripremaju za nadmetanje na kritičnim turskim izborima 2023. Recep Tayyip Erdogan će se boriti za drugi mandat kao kandidat vladajućeg Narodnog saveza.
Njegov glavni protivnik bit će Kemal Kilicdaroglu čija je stranka Republikanska narodna partija (CHP) dio Nacionalnog saveza za turske izbore 2023. godine.
Slijede Sinan Ogan, akademik azerbejdžanskih turskih korijena, koji se kandidirao kao predsjednički kandidat ATA saveza na predstojećim izborima u maju, i šef Memleket partije Muharrem Ince kao četvrti kandidat za turske izbore 2023.
Kako je AK partija na vlasti već dvije decenije i dovela je Turkiye do značajne pozicije na globalnoj sceni kroz svoja dostignuća u različitim oblastima, turski izbori 2023. ključni su za stranku da nastavi s ostvarivanjem svoje vizije.
Evo kratkog pogleda na impresivne podvige Turkiye u protekle dvije decenije, zajedno sa svježim obavezama koje je proglasila za predstojeće izbore.
Najsavremenije tehnologije u odbrambenoj industriji
Kako je Erdogan držao uzde zemlje 2003. kao premijer, brzo je počeo reorganizirati ekonomiju, tržište rada, proizvodnu industriju, s jakim fokusom na odbranu i druga ključna područja koja su se na kraju pokazala korisnim za jačanje nacionalnog rasta Turkiye.
Od tada, Turkiye je uspostavila snažnu proizvodnu politiku i smanjila ovisnost o uvozu, napravivši zaokret ka domaćoj proizvodnji, posebno u oblasti odbrane i automehanike.
Za dvije decenije, sektor odbrane Turkiye smanjio je svoju ovisnost o inostranstvu s 80 posto na 20 posto. S više zainteresovanih strana koje se pridružuju naporima, industrija je postala raznovrsnija, ima preko 1.500 lokalnih odbrambenih firmi – u poređenju sa samo 62 u 2002. – i preduzima 750 projekata.
Štaviše, ukupni budžet Turkiye za odbrambene projekte iznosio je 5,5 milijardi dolara 2002. godine, a sada je dostigao obim projekata od 75 milijardi dolara, uključujući i one u procesu nadmetanja koje je spomenuo predsjednik Recep Tayyip Erdogan u nedavnoj izjavi.
U 2022. godini, Turkiye je dostigla rekordni obim izvoza odbrane od preko 3 milijarde dolara i mogao bi se približiti 4 milijarde dolara do kraja godine, čineći obim izvoza zemlje uporedivim s ukupnim budžetima za odbranu nekih evropskih zemalja.
Britanski ministar odbrane Ben Wallace rekao je u oktobru da su turske bespilotne letjelice (UAV) postale "mjenjač igre" u modernim ratovima.
Jedna od vodećih turskih privatnih odbrambenih kompanija Baykar nedavno je predstavila svoj bespilotni borbeni avion Bayraktar Kizilelma ili Crvena jabuka, zadobivši pohvale i divljenje širom svijeta.
Nakon što je izvršio svoj prvi let u decembru prošle godine, Kizilelma predstavlja značajno proširenje mogućnosti za sporohodne izviđačke i raketne bespilotne letjelice.
Predviđeno je da borbeni avion bez posade izvodi mnoštvo vojnih akcija, kao što su strateške ofanzive, bliska vazdušna podrška, raketne ofanzive, suzbijanje neprijateljske protivvazdušne odbrane i uništavanje neprijateljske vazdušne odbrane.
Glavni borbeni tenk Altay je još jedan razvoj, a to su vojna vozila zemlje dizajnirana za modernizaciju i jačanje njenih oružanih snaga.
Tenk ima glavni top kalibra 120 mm Rheinmetall, teški mitraljez kalibra 50 i srednji mitraljez 7,62 mm.
Dizajniran je da pruži dodatnu zaštitu tenkovima i drugim oklopnim vozilima od raznih prijetnji, kao što su protivtenkovske vođene rakete, granate na raketni pogon i druge vrste bojevih glava s oblikovanim punjenjem.
Dopunjujući ova dostignuća u odbrambenoj industriji Turkiye, jeste TCG-Anadolu, prvi svjetski nosač borbenih letjelica (UCAV), najveće oružje koje je Turkiye ikada proizvela.
TCG-Anadolu je jedinstven u mnogim aspektima i biće multiplikator snaga za tursku vojsku, a moći će da izvodi operacije sa drugim nacionalnim vojnim vozilima kao što su bespilotne letelice Bayraktar TB-3, Akinci i Kizilelma, kao i laki borbeni avion Hurjet.
Turski 60-godišnji san
TOGG je prvi brend električnih automobila u zemlji i simbol napretka visoke tehnologije u zemlji. Turska grupa Automobile Joint Venture, ili TOGG, predstavila je prvi prototip električnog vozila u zemlji u decembru 2019.
Ima za cilj proizvodnju milion vozila u pet različitih modela do 2030. godine.
TOGG je postao prvi turski brend koji je 2021. godine dobio iF Design Award, jednu od najprestižnijih nagrada za dizajn na svijetu, sa svojim C-SUV modelom.
Globalne kompanije imaju veliko interesovanje za Turkiye u smislu ulaganja u električna vozila, rekao je Recep Tayyip Erdogan tokom ceremonije otvaranja TOGG-a, dodajući da uz podršku Ministarstva industrije i tehnologije, zemlja sprovodi projekat kojim će biti instalirano preko 1.500 jedinice za brzo punjenje u svakoj od 81 provincije u zemlji.
Veliko otkriće gasa u Crnom moru
Turkiye je upumpala svoj prvi domaći crnomorski prirodni gas u svoj nacionalni sistem, što će povećati njenu energetsku nezavisnost.
Uoči izbora 4. maja, tokom ceremonije puštanja u rad u gradu Zonguldak, predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio je da će domaćinstva dobiti besplatnu potrošnju plina mjesec dana kako bi proslavili tu priliku, uštedivši za svako domaćinstvo oko 625 lira (32,2 dolara).
Turkish Petroleum (TPAO), državna kompanija za naftu i gas, objavila je završetak naftovoda kojim se prirodni gas prenosi od Crnog mora do obale.
Dodatnih 58 milijardi kubnih metara gasa pronađeno je u decembru 2022. u bušotini Caycuma-1 u jugozapadnom dijelu Crnog mora.
Turkiye će zadovoljiti oko 30 posto svojih godišnjih potreba za prirodnim plinom iz crnomorskih rezervi kada se postigne puni kapacitet u radu, a to će značajno smanjiti ovisnost zemlje o stranom prirodnom plinu.
Gotovo 25 kubnih metara gasa mesečno će se odbijati od računa za gas u domaćinstvima tokom jedne godine, a potrošnja prirodnog gasa u stambenim objektima biće besplatna mesec dana kako bi se građani zaštitili od povećanja troškova energije.
Nezavisna procjena je pokazala da će ukupne rezerve gasa u zemlji dostići 710 milijardi kubnih metara na kraju 2022. godine, sa tržišnom vrijednošću od oko 1 bilion dolara.
Olakšanje za milione
Još jedna važna inicijativa vlade koju predvodi Erdogan u protekle dvije decenije je ukidanje starosne granice za odlazak u penziju.
Novi aranžman pogoduje onima koji su počeli da rade prije septembra 1999. godine, kada je promijenjen zakon koji reguliše uslove za odlazak u penziju, i koji su završili 20-25 godina radnog staža na evidenciji socijalnog osiguranja.
Prema novom zakonu, minimalna starosna granica za odlazak u penziju — 58 godina za žene i 60 godina za muškarce — eliminisana je, što omogućava da više od 2 miliona radnika odmah ode u penziju.
Glavni suparnici i manifesti
Dok predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegova Stranka pravde i razvoja ističu svoja značajna postignuća u proteklih 20 godina, opozicione stranke također promoviraju svoja obećanja – kao što je omogućavanje putovanja bez viza za turske građane u evropske zemlje – kako bi privukle podršku i interes turski narod.
Predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio je manifest Stranke pravde i razvoja uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2023.
Manifest od 23 tačke fokusira se na zacjeljivanje rana od februarskih zemljotresa, obnovu gradova u 11 provincija i otvaranje 6 miliona novih radnih mjesta u pet godina kako bi se stopa nezaposlenosti smanjila na 7 posto.
Recep Tayyip Erdogan je također obećao da će ubrzati ulaganja i promociju u turizmu s ciljem od 90 miliona turista i 100 milijardi dolara prihoda od turizma.
Manifest uključuje i oblasti privrede i životne sredine. Recep Tayyip Erdogan je obećao da će povećati moć Turkiye u oblastima energetike, poljoprivrede, obrazovanja i transporta, te izgraditi "osovinu Turkiye" vanjskom politikom mira i stabilnosti.
Kako funkcionišu izbori u Turkiye
Turski birači će 14. maja izaći na birališta kako bi izabrali svog sljedećeg predsjednika i članove parlamenta.
Mnogi smatraju ove izbore jednim od najznačajnijih u novijoj historiji.
Turski predsjednik se bira po sistemu glasanja u dva kruga, gdje kandidat mora osigurati apsolutnu većinu ili više od 50 posto glasova u cijeloj zemlji.
Predsjednički izbori
Četiri osobe prikupile su potrebnih 100.000 potpisa da bi se kvalifikovale kao predsjednički kandidati za turske izbore 2023.
Ako nijedan kandidat ne dobije većinu u prvom glasanju, drugi krug glasanja održat će se 28. maja za turske izbore 2023.
Državne rezultate objavljuje Vrhovna izborna komisija (YSK) nakon prebrojavanja svih glasova.
Najveća zajednica turske dijaspore živi u zapadnoj Evropi, gdje su se turski radnici naselili 1960-ih u okviru programa obnove nakon Drugog svjetskog rata.
Oni predstavljaju najveću muslimansku imigrantsku grupu u zapadnoj Evropi.
Glasanje u dijaspori će se održati od 27. aprila do 9. maja, dok će izbori u Turkiye biti održani 14. maja.
