Prema podacima te grupe, Turkiye se svrstala u sami vrh po odzivu birača na izborima, među državama članicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Prema informacijama OECD-a i Idea Internationala, stopa izlaznosti od 87,05 posto na turskim parlamentarnim izborima 14. maja i prvom krugu predsjedničkih izbora i stopa od 85,71 posto u drugom krugu 28. maja stavljaju zemlju na četvrto mjesto na listi.
Ispred nje su samo Australija s 89,74 odsto, Luksemburg s 89,66 odsto i Belgija s 88,38 odsto. Ali baza Turkiye od 64 miliona birača je gotovo dvostruko veća od ukupnog broja stanovnika te tri zemlje zajedno.
Švedska, Danska, Novi Zeland, Island, Nizozemska i Norveška su iza Turkiye na listi. Sve te zemlje imaju relativno mnogo manju populaciju u poređenju s Turkiye, s učešćem oko 80 posto.
Iza Norveške na listi je Njemačka, koja ima populaciju uporedivu s Turkiye, sa stopom izlaznosti 76,58 posto.
Austrija i Francuska su iza Njemačke na listi, sa 75,69 posto, odnosno 73,69 posto, a slijedi Španija, sa 71,76 posto.
U međuvremenu, SAD ima nešto više od 70 posto izlaznosti, Velika Britanija 67 posto, dok Italija ima 63 posto.
Švicarska, kojom se kroz historiju upravljalo putem direktne demokratije, pati od niske stope izlaznosti. Posljednja na listi s nešto više od 45 posto, zaostaje za Meksikom, Litvanijom i Kolumbijom u demokratskom učešću.
Prema nezvaničnim rezultatima, aktuelni turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pobijedio je na izborima u nedjelju s 52,16 posto glasova, dok je njegov protukandidat Kemal Kilicdaroglu dobio 47,84 posto.
Više od 64,1 miliona turskih državljana registrovano je za glasanje, uključujući više od 1,92 miliona onih koji su glasali na biračkim mjestima u inostranstvu.
14. maja nijedan kandidat nije prešao prag od 50 posto u prvom krugu, što je dovelo do drugog kruga predsjedničkih izbora, iako je Erdogan preuzeo vodstvo s 49,52 posto.
Istog dana, Erdoganov Narodni savez predvođen AK partijom također je osvojio većinu mjesta u parlamentu.
