Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan u ponedjeljak je izjavio da je koridor Lachin, jedina kopnena ruta kojom Armenija pristupa Karabahu, teritorij Azerbajdžana i da Baku može poduzeti sve mjere na njoj.
"Koridor Lachin je teritorij Azerbajdžana. Stoga Azerbajdžan poduzima sve mjere koje smatra potrebnim. Poduzimanje (mjera) također je jedno od njegovih najvećih suverenih prava", poručio je Fidan na konferenciji za novinare sa svojim azerbajdžanskim kolegom Jeyhunom Bayramovim, u glavnom gradu Ankari.
"Mogući su i medicinski prijelazi. Dodijeljeni su i drugi pravci koji su pogodni za opsežni transport materijala. Kada pogledamo sve ove ocjene, mislimo da nema opravdanja za kritiku Azerbajdžana po ovom pitanju", dodao je Fidan, te dodao: "Snažna Turkiye je snažan Azerbajdžan, snažan Azerbajdžan je snažna Turkiye."
Azerbajdžan je pozvao zemlje i međunarodne organizacije koje su dale protuazerbajdžanske izjave da poštuju suverenitet i teritorijalni integritet zemlje, posebno u vezi s razvojem događaja u Karabahu i po pitanje koridora Lachin.
Unatoč tekućim pregovorima o mirovnom sporazumu, napetosti između Bakua i Jerevana porasle su posljednjih mjeseci u vezi s koridorom Lachin, kao i azerbajdžanskom uspostavom granične kontrolne tačke na cesti.
Fidan je rekao da je "izuzetno važno" da mirovni pregovori između Azerbajdžana i Armenije dođu do zaključka.
Ministar je dodao kako bi uskoro trebali biti potpisani sporazumi između Armenije i Azerbajdžana, dodavši: "To predstavlja veliku priliku za druge zemlje u regiji".
O ključnom kopnenom putu Zangezurskog koridora na južnom Kavkazu, Fidan je rekao da je njegovo otvaranje "od vitalnog značaja".
“Put do regionalne stabilnosti vodi kroz sveobuhvatni mirovni sporazum. Za to je otvaranje Zangezurskog koridora od velike važnosti”, dodao je Fidan.
Regija Zangezur izvorno je bila dio Azerbajdžana, iako su je Sovjeti dali Armeniji 1920-ih, ostavljajući Azerbajdžan lišen direktne kopnene rute do svoje eksklave Nakhchivan.
Nakon 44-dnevnog rata s Armenijom u jesen 2020., Azerbajdžan se fokusirao na planirane veze uključujući autoceste i 43 kilometra željezničke pruge kroz koridor.
Koridor bi bio u blizini ili uz granicu Armenije s Iranom, što bi Teheran navodno zabrinulo da bi projekt mogao presjeći njegovu granicu s Jerevanom.
