Dok turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kreće na trodnevnu turneju po tri zaljevske zemlje, to označava novu fazu u odnosima Ankare sa Saudijskom Arabijom bogatom energijom, Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u novom globalnom poretku.
Ovo je prva Erdoganova zvanična posjeta regionu od njegovog ponovnog izbora za predsjednika u maju, čime je učvrstio svoju poziciju jednog od najutjecajnijih turskih lidera ikada.
Zaljevske zemlje bile su među prvima koje su čestitale predsjedniku Erdoganu na pobjedi, signalizirajući poboljšanje odnosa između Ankare i regiona.
„Posjeta odražava strategiju Turkiye koja je dobitna u njenoj vanjskoj politici, jer će njihova saradnja imati koristi i osnažiti obje strane”, kaže Helin Sari Ertem, profesorica međunarodnih odnosa na Univerzitetu Medeniyet.
Očekuje se da će Turkiye tokom Erdoganove posjete potpisati važne sporazume u oblasti energetike, infrastrukture, odbrane i ekonomije.
Erdoganova posjeta označava pomjeranje u bilateralnim odnosima, posebno s UAE i Saudijskom Arabijom. U posljednjih nekoliko decenija, stručnjaci kažu da su zaljevske zemlje počele da priznaju položaj Turkiye kao mosta sa Zapadom, balansirajući svoje odnose s različitim akterima, u rasponu od Bliskog istoka do centralne Azije.
GCC je 2005. godine stavio svoj pečat odobrenja potpisivanjem „Okvirnog sporazuma za ekonomsku saradnju između Turkiye i Vijeća za saradnju arapskih država Zaljeva“ kako bi se ojačala trgovina između Ankare i regije. Od tada je doživio nekoliko ažuriranja.
Popravljanje odnosa
Stručnjaci vjeruju da će Erdoganovo putovanje skratiti diplomatske napore Ankare od 2021. godine da popravi odnose s Rijadom i Abu Dhabijem.
U maju 2021. tadašnji ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu posjetio je Saudijsku Arabiju, što je posjata visokog turskog lidera u posljednje četiri godine.
Iste godine, savjetnik UAE za nacionalnu sigurnost Sheikh Tahnoun bin Zayed Al Nahyan službeno je putovao u Turkiye kako bi se sastao s predsjednikom Erdoganom u Ankari.
Nakon Erdoganove izborne pobjede, dvije zemlje potpisale su sporazum o saradnji s ciljem povećanja obima bilateralne trgovine na 40 milijardi dolara godišnje.
„Zbližavanje koje je počelo 2021. važno je jer je neophodno za sve strane i region“, kaže Ertem za TRT World.
Osim poboljšanja odnosa sa Saudijskom Arabijom i UAE, Erdoganova posjeta će učvrstiti veze Turkiye s Katarom, kažu stručnjaci.
Nove mogućnosti ulaganja
Medijski izvještaji navode da će posjeta turskog predsjednika potaknuti bilateralnu trgovinu, a očekuje se da će do 30 milijardi dolara investicija biti uloženo u energetski, infrastrukturni i odbrambeni sektor u Turkiye. To uključuje direktne investicije u vrijednosti blizu 10 milijardi dolara.
Postoje recipročne mogućnosti ulaganja od kojih obje strane mogu imati koristi.
Turske firme već daju doprinos građevinskom sektoru na zaljevskim tržištima i iniciraju megaprojekte, poput autoputeva i stadiona.
„Turske građevinske kompanije igrale su veliku ulogu u razvoju Zaljeva... a Saudijska Arabija ih je nedavno pozvala da se vrate dok provode velike projekte za diversifikaciju svoje ekonomije“, kaže Justin Alexander, direktor kompanije Khalij Economics i GCC analitičar za GlobalSource Partners.
U prvoj polovini juna, saudijski naftni gigant Aramco i predstavnici turskih građevinskih kompanija sastali su se u Ankari i razgovarali o potencijalnim projektima do 2025. vrijednim 50 milijardi dolara u zaljevskom kraljevstvu.
Ovo nije prvi put da Aramco i turske građevinske kompanije sarađuju na velikim projektima. Prethodno su Tekfen i Aramco potpisali ugovor vrijedan 590 miliona dolara o izgradnji gasovoda za Haradh Gas Increment Program, energetski projekat u Saudijskoj Arabiji.
U martu ove godine, Turkiye i UAE su potpisali Sveobuhvatni sporazum o ekonomskom partnerstvu (CEPA), sporazum o slobodnoj trgovini koji je uslijedio nakon Erdoganove prve posjete UAE prošle godine i njegovog poziva poslovnim liderima da investiraju u Turkiye.
Prošle godine je Turkiye izvoz u UAE zabilježio 5,3 milijarde dolara. Pored proširenja trgovine koja nije naftna, sporazum se fokusira na promociju malih i srednjih preduzeća.
Cilj sporazuma je otvaranje 25 hiljada novih radnih mjesta u obje zemlje i 100 hiljada mogućnosti zapošljavanja u Turkiye na dugi rok.
Energetska saradnja
Druga oblast saradnje je energija, uključujući obnovljive i neobnovljive izvore energije. Hicret Battaloglu, istraživačica Centra za zaljevske studije Univerziteta u Kataru, kaže za TRT World da kao uvoznik energije,
Turkiye ima sve veći udio ukapljenog prirodnog plina (LNG) u svom uvozu prirodnog plina, zahvaljujući svojim značajnim energetskim odnosima s Katarom.
Qatargas i BOTAS, turska kompanija Petroleum Pipeline Corporation, potpisali su 2017. trogodišnji ugovor o isporuci 1,5 miliona tona LNG-a godišnje.
Ove godine, BOTAS i omanski LNG potpisali su sličan 10-godišnji ugovor o opskrbi Turkiye plinom.
Battaloglu kaže da za obnovljive izvore energije, Turkiye nudi plan ekonomske diverzifikacije za zemlje GCC-a čije su ekonomije u velikoj mjeri zavisne od prihoda od ugljovodika, nafte i plina.
Zemlje Zaljeva mogu imati koristi od iskustva Turkiye u obnovljivoj energiji, primjećujući njihov impresivan rast u solarnim, vjetro i geotermalnim izvorima energije. “U području obnovljive energije,
Turkiye se pojavila kao atraktivna destinacija za ulaganja iz zaljevskih monarhija jer su krenule na ambiciozna putovanja ka postnaftnim ekonomijama i neto nultim emisijama”, dodaje Battaloglu.
Zaljevski napor na obnovljivu energiju dobija na značaju u svjetlu predanosti Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije da svoje emisije ugljika svedu na neto nulu, do 2050. odnosno 2060. godine.
Turska odbrambena industrija
Napredak Turkiye u sektoru odbrane stvorio je potražnju u zemljama Zaljeva koje su spremne graditi vojnu i odbrambenu saradnju s Ankarom.
Očekuje se da će se izvoz odbrane u UAE povećati u narednih nekoliko godina u odnosu na prošle godine, nakon što je Abu Dhabi kupio mnogo hvaljene bespilotne letjelice Bayraktar TB-2.
Interes za industriju bespilotnih letjelica dijelom je zasnovan na potrebi ovih zemalja da brane svoja naftna postrojenja u regiji koja je u stalnom sukobu, kaže Battaloglu.
“Zemlje Zaljeva nastoje diverzificirati svoja vojna partnerstva i poboljšati svoje sposobnosti bespilotnih letjelica kao odgovor na eskalirajuće nekonvencionalne napade na naftna postrojenja od državnih i nedržavnih aktera.”
Zaljevske države doživljavaju napade na brodarstvo i naftna postrojenja od 2018. godine. 2019. i 2020. godine, Huti pobunjenici su izveli dronove i raketne napade na veliko saudijsko naftno postrojenje i na Aramcovo postrojenje za distribuciju naftnih derivata.
U 2022. UAE su se također suočili s napadom jemenskih boraca koje podržava Iran na tri tankera za transport nafte u blizini skladišta Nacionalne naftne kompanije Abu Dhabija.
Prema Battalogluu, saradnja u sektoru odbrane također pomaže Turkiye da izvuče i ekonomske i strateške koristi od svoje domaće, napredne i isplative industrije dronova.
Strateški gledano, dronovi turske proizvodnje uspješno su testirani u rusko-ukrajinskom sukobu i Drugom ratu u Nagorno-Karabahu.
„Širenje izvoza turskog sektora odbrane i njihova (dronova) efikasnost na terenu značajno jačaju pametnu moć Turkiye kako na regionalnom tako i na međunarodnom planu.”
Nadalje, izvoz oružja i vojna saradnja sa zaljevskim državama podržavaju autonomnu i nezavisnu sigurnosnu politiku Turkiye, dovodeći je u poziciju istaknutog regionalnog i globalnog igrača, dodaje ona.
Turkiye, kao članica NATO-a, pruža siguran prostor zemljama Zaljeva za saradnju u odbrani i transferu tehnologije zbog svojih bliskih odnosa sa Sjedinjenim Državama i Zapadom.
„S obzirom na blisko savezništvo između zaljevskih monarhija i SAD-a, ova prednost koju Turkiye donosi ima značajnu težinu.”
Ertem, ponavljajući sličan stav o poziciji Turkiye kao sigurnog prostora, kaže: "Bez narušavanja svojih odnosa sa SAD, zemlje Zaljeva mogu razviti sektor odbrane."
Tursko balansiranje pruža nezavisan prostor za zaljevske zemlje bliske Washingtonu da ne budu uhvaćene u kinesko-američko rivalstvo, dodaje Ertem.
