Naučnici: Turski zemljotresi nisu uobičajena pojava

“Dio onoga što je neobično u vezi sa zemljotresom magnitude 7,7 po Richterovoj skali od ponedjeljka je to što je izazvao drugi zemljotres magnitude 7,6, što nije uobičajena pojava”, rekla je Saskia Goes, profesorica geofizike na Univerzitetu Imperial u Londonu.

U intervjuu za TRT World, Goes je objasnila da zemljotresi obično izazivaju mnogo naknadnih slabijih zemljotresa, međutim, zemljotres od ponedjeljka izazvao je još jedan gotovo iste jačine.

“Snažni zemljotresi koji su ove sedmice pogodili jugoistočnu Turkiye bili su tri puta jači od zemljotresa u Marmari 1999. na sjeverozapadu zemlje”, rekao je predsjednik Recep Tayyip Erdogan u subotu tokom posjete jugoistočnoj pokrajini Diyarbakir.

Prema Goes, do visokog stepena razaranja došlo je jer se zemljotres desio relativno plitko.

"To je svojstvo ovih tipova rasjeda - da se zemljotresi dešavaju prilično plitko i da se podrhtavanje brzo udaljava od izvora. Dakle, što ste bliže izvoru, to je podrhtavanje intenzivnije", objašnjava ona.

Prvi zemljotres jačine 7,7 stepeni po Richterovoj skali dogodio se duž istočnog anadolskog rasjeda - dobro poznate rasjedne zone u istočnoj Turkiye.

Zvaničnik Uprave za katastrofe i vanredne situacije (AFAD) Orhan Tatar rekao je u subotu da je zemljotres jačine 7,7 stepeni Richterove skale izazvao i oslobodio energiju moćnu poput 500 atomskih bombi.

Kao 500 atomskih bombi

Goes kaže da je zemljotres u Turkiye 1939. godine, koji je pogodio istočnu pokrajinu Erzincan, učinio vjerovatnijim buduće zemljotrese.

"To je izazvalo čitav niz većih zemljotresa između 1939. i 1999. godine, migrirajući na zapad duž zone rasjeda", kaže Goes za TRT World.

Međutim, promjene u naprezanju uzrokovanim jednim zemljotresom su relativno male u poređenju s ukupnim naprezanjem potrebnim da se napravi prekid rasjeda, objasnila je Goes. Stoga je naučnicima teško znati hoće li određeni zemljotres povećati učestalost zemljotresa u nekoj zemlji ili regiji.

Zvaničnik AFAD-a Orhan Tatar rekao je da je trajanje prvog zemljotresa magnitude 7,7 bilo 65 sekundi, a drugog 45 sekundi.

S dva zemljotresa, region se ozbiljno tresao blizu 2 minute.

O vulkanskoj aktivnosti u toj oblasti, Tatar je rekao da "u regionu nema toka lave, vulkanskog pepela, nafte ili gasa".

"Prema našim zapažanjima, incident u Kahramanmarasu nije ništa drugo do jednostavno masovno kretanje koje je pokrenuo zemljotres i koje vidimo vrlo često nakon zemljotresa", dodao je on.

Zemljotresi magnitude 7,7 i 7,6 pogodili su više od 13 miliona ljudi u 10 pokrajina u Turkiye, uključujući Hatay, Gaziantep, Adanu, Adiyaman, Diyarbakir, Kilis, Malatyu, Osmaniye i Sanliurfu.

Prema UN-u, više od 5 miliona ljudi sada bi moglo ostati bez domova u sjevernoj Siriji, koja već pati od 12-godišnjeg građanskog rata i izbjegličke krize.

"Trenutno 160.000 ljudi radi u 10 pokrajina, zajedno s timovima iz inostranstva", rekao je Erdogan, koji se sastao i sa žrtvama zemljotresa u Diyarbakiru.