Munara s koje još nije pao nijedan kamen zadivljuje one koji je vide.      Foto: IHA / Photo: TRT World

Veliku džamiju i njenu munaru, koja se nalazi u Elazigovom 5.000 godina starom okrugu Harput, sagradio je vladar Harputa, Fahretin Karaaslan, oko 1156. godine.

Vremenom je iskrivljena munara postala simbol Harputa.

Munara Egri, stara 870 godina, za koju je proračunato da je zakrivljenija od Kosog tornja u Pizi, s razlikom ugla od 3,5 do 7 stepeni, uspela je da preživi 2020. godinu, pored nepoznanica, zemljotrese jačine 6,8 stepeni u Elazigu i 7,7 i 7,6 magnitude u Kahramanmarašu.

Munara s koje nije pao nijedan kamen zadivljuje one koji je vide.

Povezujući izdržljivost munare sa 3 faktora, šef Odseka za likovnu umetnost na Pedagoškom fakultetu Firat Univerziteta, prof. dr. Ismail Ajtač je rekao da je malter korasan koji je korišćen prilikom izgradnje kao i njegov koeficijent rastezanja sprečio urušavanje.

Istovremeno, budući da je Harput bio na prirodnom tlu, džamija je delovala kao celina, a ne sama. Ističući da se zgrade ne urušavaju kada postoji čvrsto tlo, materijal, savršena širina i rastezanje, Ajtač je rekao: “Istorijski spomenici danas ne bi postojali da nisu izgrađeni na kvalitetan način.“

“Preživela je 3 velika zemljotresa“

Navodeći da je džamiju Harput Ulu sagradio Fahredin Karaaslan 1156. godine nove ere, prof. dr. Ismail Ajtač je rekao: “To je građevina stara oko 870 godina. Do sada je bila podvrgnuta manjim popravkama.

Njena munara je formirala ugao od 3,5 do 7 stepeni. Naša zemlja je zona zemljotresa i veoma je blizu rasedne linije Elaziga. Čak i u prošlom veku, bila je izložena više od 10 zemljotresa jačine 6“.

Ova munara nije uništena u zemljotresu jačine 6,8 stepeni 2020. godine. Nije bilo ni rušenja sa dva velika zemljotresa i naknadnim zemljotresima prošlog meseca.

Pre nekoliko godina, Regionalna direkcija fondacija je uradila estetske restauracije na munari. Nisu vršene nikakve popravke oko njene statike. Ali znamo da je pre 5-6 godina ista “institucija vršila istragu 2 godine kako bi uočila promene prilikom vetra i analizirala nagib i nije bila uočena nikakva promena”, rekao je on.

“Malo je iznenađujuće da još stoji, uprkos velikoj promeni sa 3,5 na 7“

Ajtač je rekao: “Mnogim munarama u Turkiye se posvećuje velika pažnja u smislu visine. Jedna od najvažnijih džamija je Edirne Selimije i njena munara, koja se nalaze na Listi svetske kulturne baštine. Kao Harput Ulu džamija, ima više munara sa izmenjenim krivinama i uglovima, izgrađenim za vreme Seldžuka. Imamo još munara za koje pretpostavljamo da je nagib nastao tokom vremena iz više razloga. Što se Kosog tornja tiče, nagib od 3,5 stepeni nastao je urušavanjem tla. Ali je malo primera gde munara još uvek stoji uprkos velikoj promeni od najmanje 3,5 do 7. Ovo je iznenađujuće. To pripisujemo čvrstoći materijala i kretanju tla sa konstrukcijom.“

“Korasan malter vremenom postaje tvrđi, upija količinu soli i sprečava oscilacije“

Ajtač, koji je takođe dao informacije o korasanskom malteru, rekao je: “Dobija se dodavanjem prašine od crepa ili prašine od cigle, osim peska i šljunka, u spaljeno vapno. S vremenom postaje jači zbog upijanja soli. Sirovi materijal od većine istorijskih artefakata koji su došli do naših dana može biti cigla ili kamen.

Malter je napravljen od horasanskog maltera. Kada se analiziraju malteri u nekim zgradama koje je napravio Mimar Sinan, pored korasanskog maltera se ispostavilo da je korišćena i kora od luka i mleko. To još više pojačava obeležje tog maltera”, rekao je on.

TRT Balkan / agencije