Čovječanstvo mora pomoći 2,3 miliona ljudi Gaze, poručio je predsjednik Velike narodne skupštine Turkiye Numan Kurtulmus.
"Čovječanstvo mora spasiti 2,3 miliona ljudi u Gazi. Ovo je dužnost čovječanstva izvan političkih diskusija. Ako čovječanstvo to ne učini, svako treba da se preispita. Svijet mora zauzeti stav protiv ovog agresivnog stava Izraela", kazao je u utorak predsjednik turskog parlamenta.
Kurtulmus je rekao da je nastavio svoje diplomatske napore u vezi sa izraelsko-palestinskim sukobom na drugom parlamentarnom samitu Krimske platforme.
"Iako nastavljamo sa svojim stavom o pitanju Ukrajine i Krima, također naglašavamo da su sukobi između Izraela i Palestine još jedan sukob koji potencijalno može da se proširi. Kao što prihvatamo međunarodne granice Ukrajine, priznavanje granica Palestine, koje su iscrtane 1967. godine, je vjerovatno jedno od glavnih pitanja međunarodne zajednice", izjavio je Kurtulmus.
Istakao je da se protive ubijanju više od 5.000 nevinih ljudi u Palestini, kao što se protive i ubijanju civila u Ukrajini.
"U okruženju u kojem su bolnice u Gazi uništene, ljudi nemaju ni zalogaj hljeba, ni čašu vode, a nije dostupna ni najminimalnija medicinska pomoć, trudimo se da ispunimo sve svoje obaveze kako cijeli svijet ne bi šutio o ovoj ljudskoj tragediji. Hijerarhija i dvostruki standardi među civilima su neprihvatljivi, a licemjeran pristup ovom pitanju nikada neće pomoći u rješavanju problema", rekao je Kurtulmus.
Naveo je da palestinsko pitanje ima dvije strane.
"Prvo, hitno humanitarno pitanje. Pomoć mora biti isporučena što je prije moguće. Čovječanstvo mora pomoći 2,3 miliona stanovnika Gaze. Ovo je ljudska dužnost izvan političkih debata. Ako ljudska bića to ne učine, svako treba da se preispita. Svijet mora zauzeti stav protiv ovog agresivnog stava Izraela, koji to ne dozvoljava. Ali, s druge strane, postoji politički aspekt ovog pitanja. Ova tačka nije postignuta u jednom danu, a politička strana kao da se ne rješava u jednom danu. Ali i ovo treba vrlo jasno i u okviru pravičnosti podijeliti sa svjetskom javnošću. To izražavamo na međunarodnim platformama na kojima se nalazimo", izjavio je Kurtulmus.
Smatra da fundamentalne političke razlike između Izraela i Palestine treba posmatrati kao tri pitanja.
"Prvo, palestinska država unutar granica iz 1967. godine, s Al-Qudsom (Jerusalem) kao glavnim gradom. Mir se ne može postići bez uspostavljanja potpuno postojeće, suverene palestinske države, a ne države na papiru, podijeljene i fragmentirane naselje po naselje", rekao je Kurtulmus.
Podvukao je da izraelske doseljenike koji su se naselili u domovima i radnim mjestima Palestinaca i protjerali ih iz njihovih sela treba ukloniti s tog područja i pitanje doseljenika treba radikalno riješiti.
Govorio je i o prijemu Švedske u NATO.
"Po povratku iz Praga ću to proslijediti Komisiji za vanjske poslove. Nadam se da će uskoro biti na sjednici da zastupnici odluče", rekao je Kurtulmus nakon učešća na Drugom parlamentarnom samitu Krimske platforme u Pragu.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan potpisao je Protokol o pristupanju Švedske NATO-u i poslao ga turskom parlamentu na ratifikaciju.
Švedska je pozdravila tu vijest. Finska i Švedska su podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u ubrzo nakon što je Rusija pokrenula rat u Ukrajini u februaru 2022.
Iako je Turkiye odobrila članstvo Finske u NATO-u, čeka da se Švedska pridržava trilateralnog memoranduma potpisanog prošlog juna u Madridu u cilju rješavanja sigurnosnih zabrinutosti Ankare u vezi s terorizmom.
