"Pojedini koraci Finske i Švedske u nekim oblastima su zadovoljavajući, što Turkiye pozdravlja", naglasio je Kalin.     Foto: AA

Finska i Švedska bi trebale da poduzmu korake kako bi riješile zabrinutost Turkiye, izjavio je u četvrtak glasnogovornik ureda turskog predsjednika Ibrahim Kalin.

"Naše je prirodno pravo da očekujemo od naših saveznika i drugih prijateljskih zemalja da poduzmu slične korake u vezi sa sigurnosnim zabrinutostima Turkiye, baš kao što ozbiljno shvatamo sigurnosne brige drugih zemalja članica NATO-a i drugih prijateljskih i savezničkih država, i odmah djelujemo nemilosrdno protiv prijetnji s kojima se suočavaju”, rekao je Kalin novinarima u sjedištu NATO-a u Briselu.

Kalin je to izjavio nakon sastanka predstavnika zemalja učesnica Trilateralnog mehanizma, Turkiye, Finske i Švedske u Briselu, na kojem se razgovaralo o razvoju događaja u vezi s implementacijom obaveza preuzetih trilateralnim memorandumom koji je potpisan u junu 2022. godine na Samitu NATO-a u Madridu.

Kalin je rekao da je sastanak protekao u "pozitivnoj" atmosferi.

"Pojedini koraci Finske i Švedske u nekim oblastima su zadovoljavajući, što Turkiye pozdravlja. Naravno, proces još nije završen. Također smo izrazili očekivanje da treba poduzeti potrebne pravne, sudske, administrativne i obavještajne korake, posebno u cilju sprečavanja finansiranja terorizma, vrbovanja, propagande terorizma i poticanja na nasilje", naglasio je Kalin.

Švedska i Finska su formalno podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u u maju prošle godine, napuštajući decenije vojnog nesvrstavanja, što je odluka potaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine, koji je počeo 24. februara 2022. godine.

Međutim, Turkiye, članica NATO-a više od 70 godina, iznijela je prigovore, optužujući ove dvije države da tolerišu pa čak i podržavaju terorističke organizacije, uključujući PKK i terorističku organizaciju FETO, grupu koja stoji iza pokušaja puča u Turkiye 15. jula 2016. godine.

U junu prošle godine, Turkiye i dvije nordijske države potpisale su memorandum na samitu NATO-a kako bi se posvetile legitimnim sigurnosnim zabrinutostima Ankare, otvarajući put njihovom konačnom članstvu u alijansi.

U memorandumu, Švedska i Finska su se složile da neće pružati podršku YPG/PYD-u i FETO-u, da će spriječiti sve aktivnosti terorističkih organizacija, izručiti osumnjičene za terorizam, uvesti nove zakone za kažnjavanje terorističkih zločina te da više neće provoditi nacionalni embargo na oružje između tri države.

Iako je usvojila zakon o izmjenama zakona o borbi protiv terorizma i ukidanju embarga na oružje Turkiye, Švedska tek treba da ispuni dijelove sporazuma koji se odnose na sprečavanje terorističkih aktivnosti i izručenje osumnjičenih za terorizam Ankari.

TRT Balkan / agencije