Ukrajina i Rusija su dva najveća proizvođača pšenice i žita, koja se često nazivaju svjetskom 'korpom hljeba'.     Foto: TRT World

Dok je oružani sukob između Rusije i Ukrajine trajao mjesecima, a Moskva blokirala izvoz žitarica iz opkoljene zemlje, svijet je gledao u vrlo realnu mogućnost globalne nestašice hrane.

Ukrajina i Rusija su dva najveća proizvođača pšenice i žita, koja se često nazivaju svjetskom 'korpom hljeba', a njihov vojni sukob je već povećao globalne cijene hrane.

Ali, Inicijativom za crnomorsko žito koju je pokrenula Turkiye, ugovor o izvozu žitarica potpisan 22. jula između Kijeva i Moskve, konačno je postao stvarnost, donoseći novu dimenziju sukobu i smirujući cijene hrane. Sporazumom su se obje strane dogovorile o otpremi žitarica za izvoz ukrajinskog žita iz crnomorskih luka u zemlji na međunarodna tržišta.

Novootvoreni Zajednički koordinacioni centar (JCC) sa sjedištem u Istanbulu, koji je osnovala Inicijativa za žito Crnog mora i koji uključuje ruske, ukrajinske, turske i zvaničnike UN-a, nadgleda siguran put pošiljki od Ukrajine do Turkiye, iz koje će izvoz premjestiti na svoje sljedeće odredište.

Prošle sedmice, prvi brod koji je prevozio 26.000 tona kukuruza napustio je ukrajinsku luku Odesa kako bi stigao do Istanbula, gdje je u srijedu "dobio odobrenje za nastavak za Liban" nakon "planiranog inspekcijskog zaustavljanja", navodi JCC.

Od Razonijevog odlaska, devet drugih brodova otišlo je iz ukrajinskih luka za Istanbul na inspekciju, navodi tursko Ministarstvo odbrane.

Dok su pregovori Ukrajine i Rusije o dogovoru o žitu dugo bili komplikovano pitanje, mnogi ljudi širom svijeta zabrinuti za sigurnost hrane pitaju se kako funkcionira proces isporuke.

Evo kratkog vodiča o procesu…

Prvi korak: Brodovi napuštaju ukrajinske luke


Prvo, brodovi za prevoz žitarica koje je odobrio JCC, kao što je Razoni pod zastavom Sijera Leonea, koji je bio prvi trgovački brod koji je napustio Ukrajinu, polaze iz određenih luka u Kijevu, prema dogovoru. Postoje tri određene ukrajinske luke — Odesa, Pivdenji i Černomorsk — za pošiljke žita.

Sporazum o žitu ne dozvoljava praznim brodovima i plovilima da napuste ukrajinske luke. Za sada, dnevno iz crnomorskih luka mogu isploviti samo tri ili četiri žitna broda, a Ukrajina može da izveze samo tri miliona tona žitarica svakog mjeseca.

Prije sporazuma o žitu, više od 25 miliona tona žitarica zaglavljeno je u ukrajinskim lukama, prema riječima turskog ministra odbrane Hulusija Akara, zbog ruske blokade, što je povećalo cijene hrane širom svijeta. Nakon dogovora uz posredovanje Ankare, cijene žitarica su naglo pale.

Drugi korak: Brodovi plove koridorom JCC

Brodovi za žito koriste pomorski humanitarni koridor koji je osigurao JCC u Crnom moru, dok ne stignu u turske vode. Koridor, koji su dogovorile i ukrajinska i ruska strana, uz Turkiye i UN, služi da se brodovima osigura siguran put, štiteći ih od minskih polja i drugih mogućih opasnosti.

Tokom svoje plovidbe, žitni brodovi će se pratiti putem satelita i dronova. Prema sporazumu, brodovi koji isključe signale i ne daju transparentne informacije o lučkim pozivnim mjestima, neće biti pušteni u turske teritorijalne vode. Rusija će također moći izvoziti žito i đubrivo preko koridora.

Treći korak: Inspekcije koje vodi JCC u Istanbulu

Nakon što stignu u turske vode, brodovi bi trebali svratiti u Istanbul radi inspekcija JCC-a. JCC će nastaviti s inspekcijama na ulazu i izlazu iz luka u Istanbulu.

“Zajednički civilni inspekcijski tim koji se sastoji od zvaničnika Ruske Federacije, Turkiye, Ukrajine i Ujedinjenih naroda, posjetio je jutros (srijeda) trgovački brod Razoni”, navodi se u saopćenju JCC-a, potvrđujući da su posada i teret broda “ovlašteni i u skladu s informacijama koje je centar za praćenje dobio prije nego što je isplovio iz Odese.

"Ovo označava završetak početne operacije 'dokaz koncepta' za izvršenje sporazuma", dodaje se u izjavi, što znači da će uspjeh prve misije biti dobra mjera sigurnosti za sljedeće isporuke.

Tokom inspekcija, JCC tim je postavio pitanja posadi broda Razoni o tome koliko je putovanje bilo sigurno kako bi se procijenio nivo bezbjednosti koridora koji nadgleda JCC i dobilo „vrijedne informacije“.

“JCC će koristiti ovo putovanje u svom tekućem radu na finom podešavanju procedura i procesa kako bi omogućio nastavak sigurnog prolaska komercijalnih plovila preko Crnog mora u okviru Inicijative”, navodi se u saopštenju.

Četvrti korak: Izlaz na međunarodna tržišta

Nakon što brodovi sa žitom koji polaze iz Ukrajine budu pregledani u Istanbulu, otplovit će do svog konačnog odredišta na međunarodnim tržištima.

Razoni je spreman za plovidbu prema Libanu, zemlji istočnog Mediterana koju je pogodila užasna finansijska kriza. Međutim, brod još nije stigao do Libana, navodi ukrajinska libanonska ambasada. Nakon prolaska inspekcija u Istanbulu, ostali brodovi će također biti postavljeni na svoja odredišta.

Upravo sada, Navistar pod zastavom Paname ide u Irsku, a Rojen pod zastavom Malte seli se u Veliku Britaniju. Polarnet pod zastavom Turkiye već je stigao do svog konačnog odredišta, Derince, okruga u turskom Izmitu, turskom crnomorskom gradu.

U Turkiye će stići još tri broda nakon inspekcije u Istanbulu. Dva broda, Mustafa Necati i Sacura, ići će u Italiju, a Star Helena će otploviti prema Kini.

TRT World