"Budućnost je na nebu", čuvena rečenica osnivača moderne Republike Turkiye Mustafe Kemala Ataturka, bila je prva poruka Alpera Gezeravcija koju je poslao iz svemira, nakon što je sinoć kao član četvoročlane posade poletio ka Međunarodnoj svemirskoj stanici i ušao u historiju kao prvi astronaut iz Turkiye koji je poletio u svemir.
"Kao prvi čovjek iz Turkiye u okviru prve svemirske misije Turkiye s ljudskom posadom, koji je kročio u svemir, želim ovaj trenutak započeti riječima osnivača naše Republike, Mustafe Kemala Ataturka 'Budućnost je na nebu", poručio je Gezeravci u videoporuci.
Potom je par riječi rekao i na engleskom jeziku, opisujući sinoćnji trenutak polijetanja iz NASA-inog svemirskog centra “Kennedy“ u Floridi, u Sjedinjenim Američkim Državama.
"Bio je to sjajan osjećaj počevši od kraja odbrojavanja, pa sve do ovdje. Zaista jedan sjajan osjećaj koji sam tako dugo sanjao", poručio je Gezeravci.
Kazao je kako se ovom prilikom želi prisjetiti i odati počast svima koji su dali živote i veliki doprinos u historiji njegove domovine.
"Zaista sam privilegovan i počašćen što sam dio ovog sjajnog tima ovdje. Puno hvala svima koji su nevjerovatno predano radili da bismo došli do ovog trenutka", poručio je Gezeravci.
Svemirska misija "Axiom3" započela je putovanje prema Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS) kasno u četvrtak, nakon što je uspješno lansirana iz NASA-inog svemirskog centra “Kennedy“ u Floridi, u Sjedinjenim Američkim Državama, sa svojom četveročlanom posadom.
Raketa Falcon 9, koja nosi SpaceX-ovu kapsulu Dragon do Međunarodne svemirske stanice (MSS), lansirana je u 16:49 po američkom lokalnom vremenu (22:49 po centralnoeuropskom vremenu). Očekuje se da će posada pristati na MSS u subotu ujutro.
Gezeravci i tri člana posade iz Španije, Italije i Švedske izvest će više od 30 naučnih eksperimenata i demonstracija na MSS-u u sklopu misije Ax-3. Gezeravci je prvi turski svemirski putnik i provest će 13 naučnih istraživanja tokom 14-dnevnog boravka na MSS-u.
Misiju Ax-3 predvodi Michael Lopez-Alegria, predstavnik SAD-a i Španije, dok posadu također čine Walter Villadei kao pilot iz italijanskih zračnih snaga i Marcus Wandt iz Švedske, predstavnik Europske svemirske agencije.
Polijetanje je prvobitno bilo planirano za 9. januar, ali je dva puta odgođeno za 17. januar, a zatim za 18. januar.
Raketa Falcon 9, duga 70 metara, prečnika 3,7 metara i teška oko 550 tona, ima kapacitet da nosi 22.000 kilograma korisnog tereta u niskoj orbiti Zemlje, 8.300 kilograma u geostacionarnoj orbiti i 4.000 kilograma na Marsu.
Kapsula Dragon duga 8,1 metar, koja može nositi sedam ljudi ili jednaku količinu tereta u svom području pod pritiskom sa strujom zraka, dizajnirana je kao svemirska letjelica koja može nositi i teret u svom stražnjem dijelu bez pritiska.
