Ministar vanjskih poslova Republike Turkiye Hakan Fidan izjavio je da je treći sastanak Platforme za regionalnu saradnju Južnog Kavkaza zasnovan na regionalnoj osnovi, jer su zemlje regiona najpozvanije za rješavanje problema s kojima se suočavaju.
"Naša perspektiva na Južnom Kavkazu također se zasniva na regionalnoj osnovi. Vjerujemo da države regiona najbolje poznaju regionalne probleme i da su sposobne da ih riješe", rekao je Fidan u uvodnom govoru na skupu na kojem prususrvuju i njegove kolege iz Rusije, Irana te Azerbejdžana i Armenije.
Dodao je da Platforma Južnog Kavkaza služi kao konsultativni teren za uspostavljanje trajnog mira u toj regiji i procjenu mogućnosti saradnje.
Fidan je rekao da se ideja o uspostavljanju platforme pojavila u sedmicama nakon 9. novembra 2020. godine, kada je potpisana trilateralna izjava o uspostavljanju primirja u Drugom ratu u Nagorno-Karabahu, u kojem je Azerbejdžan oslobodio veći dio dugo okupiranog regiona Karabaha.
Primarni cilj platforme je da odgovori na potrebu za forumom na kojem bi se mogla rješavati sva pitanja usko vezana za Južni Kavkaz.
"Nažalost, nedostaje nam jedan učesnik u prostoriji. Želio bih da ponovim pred svima vama da naš bliski susjed i prijatelj Gruzija ima stalno mjesto ovdje i može se pridružiti ovoj platformi kad god želi", poručio je Fidan.
Sastanak ima za cilj evaluaciju akcija koje se mogu preduzeti za uspostavljanje stabilnosti i unapređenje prosperiteta u regionu, uključujući konkretne projekte saradnje za jačanje povezanosti.
Turkiye podržava tekuće pregovore o mirovnom sporazumu između Azerbejdžana i Armenije i zagovara proces normalizacije odnosa između Turkiye i Armenije.
Nakon sastanka planirano je usvajanje zajedničke izjave zemalja učesnica. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan će primiti ministre vanjskih poslova koji učestvuju na sastanku Platforme Južnog Kavkaza.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u petak da je format 3+3 za Južni Kavkaz posebno fokusiran na tri ključne oblasti za dalju saradnju, a to su sigurnost, ekonomija i humanitarne veze.
U Istanbulu je održan sastanak u formatu 3+3 koji uključuje Iran, Rusiju, Turkiye, Armeniju, Azerbejdžan i Gruziju.
Lavrov je na konferenciji za novinare nakon sastanka kazao da je njihova sigurnosna agenda fokusirana na suprotstavljanje prijetnjama kao što su terorizam i trgovina drogom.
Ekonomski pravac je, kako je kazao, usredsređen na saradnju u energetskom sektoru i rješavanje transportnih i logističkih pitanja, dok humanitarni napori imaju za cilj promovisanje kulturne razmjene.
“Dogovorili smo se da pripremimo sastanke u svim ovim oblastima i očekujemo da će u narednih godinu dana biti razgovora o ovim temama”, rekao je Lavrov.
"Pokušaji Zapada da proširi uticaj"
Na pitanje o rizicima u regionu, Lavrov je ukazao na pokušaje Zapada da proširi uticaj i potkopa mogućnosti južnog Kavkaza za ravnopravnu i obostrano korisnu saradnju sa Rusijom.
"Glavna prijetnja Južnom Kavkazu je pokušaj neregionalnih aktera da diktiraju vlastite uslove, promovišu nacionalno-centrične modele i izazovu neslogu između država u regionu”, smatra Lavrov.
Lavrov je istakao i da Zapad pokušava da otvori drugi front protiv Rusije destabilizacijom Abhazije i Južne Osetije kako bi pogoršao tenzije između Gruzije i ovih regija.
Komentarišući "mirovni plan" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Lavrov je ponovio da su ruski uvjeti ostali nepromijenjeni, a to su nesvrstavanje Ukrajine s NATO-om, neutralni status, zaštita prava građana koji govore ruski jezik i prestanak progona pravoslavne crkve.
"Prijetnje Rusiji"
Istakao je da Moskva neće prihvatiti nijedan scenario u kojem Zapad koristi Ukrajinu kako bi prijetio Rusiji.
"Razmatrat će se realnosti na terenu dok se Zapad bori sa vlastitim stavom, rastrgan između podrške Zelenskom i prepoznavanja ćorsokaka takvog puta”, rekao je ruski diplomata.
Lavrov je reagovao i na izvještaje da bi Ukrajina mogla posegnuti za nuklearnim oružjem, a takve ideje je nazvao "ludilom".
"Od toga neće biti ništa ni pod kojim okolnostima", kazao je.
Format 3+3 inicirao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Prvi sastanak ovog formata održan je u Moskvi u decembru 2022. godine na nivou zamjenika ministara vanjskih poslova, a drugi je održan u oktobru 2023. u Teheranu.
