Turkiye nikada ne odustaje od svoje borbe protiv terorističkih organizacija, rekao je glavni savjetnik turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Akif Cagatay Kilic.
"Nikada nismo odustajali od naših operacija na sjeveru Sirije i Iraka i naše borbe protiv terorizma", rekao je Kilic za televizijski kanal TRT Haber u srijedu.
Njegove izjave uslijedile su nakon što je 12 turskih vojnika ubijeno u terorističkom napadu PKK-a prošle sedmice, nakon čega su uslijedili zračni napadi Turkiye na terorističke ciljeve u sjevernom Iraku i Siriji kako bi se eliminisali članovi terorističke grupe PKK i drugi teroristički elementi.
"Niko više ne može dovoditi u pitanje korake Turkiye kako bi osigurala vlastitu kao i regionalnu sigurnost", dodao je Kilic.
Predsjednik Erdogan je u subotu obećao da će Turkiye platiti "bilo koju cijenu" kako bi spriječila pojavu "terorističke strukture" u sjevernom Iraku i Siriji, oba područja duž granice Turkiye.
Teroristi PKK-a se često kriju u sjevernom Iraku kako bi planirali prekogranične napade u Turkiye. Imaju i sirijski ogranak, poznat kao YPG.
U svojoj više od 35-godišnjoj terorističkoj kampanji protiv Turkiye, PKK — koju su Turkiye, SAD i Evropska unija naveli kao terorističku organizaciju — odgovorna je za smrt više od 40.000 ljudi, uključujući žene, djecu i novorođenčad.
Kilic je rekao da je Turkiye druga najveća vojska NATO-a i da ima određena očekivanja od svojih saveznika u pogledu svog stava protiv terorizma.
"Imamo saveznike koji u nekim slučajevima pogrešno tumače", rekao je, dodajući da neki saveznici "nažalost biraju pogrešan put" da koriste neke terorističke grupe da zaustave ili unište druge terorističke grupe.
Turkiye se dugo žalila na to da SAD radi s PKK/YPG-om pod izgovorom da se bori protiv Daesha. Turski zvaničnici kažu da nema smisla koristiti jednu terorističku grupu za borbu protiv druge.
Kandidatura Švedske za NATO
Osvrćući se na nastojanja Švedske za pridruživanje NATO-u, Kilic je rekao da je Švedska promijenila svoje zakone i ustav i ograničila mobilnost nekih terorističkih organizacija unutar zemlje.
"Švedska je preduzela ozbiljne korake", dodao je on, naglašavajući da konačnu riječ o članstvu nordijske zemlje u NATO-u ima generalna skupština turskog parlamenta.
Komisija za vanjske poslove turskog parlamenta odobrila je u utorak kandidaturu Švedske za članstvo u NATO-u. Sljedeći korak je glasanje u punom parlamentu, gdje vladajuća alijansa drži većinu mjesta.
Finska i Švedska – obje nordijske zemlje koje su blizu ili graniče s Rusijom – podnijele su zahtjev za članstvo u NATO ubrzo nakon što je Rusija započela svoj rat protiv Ukrajine u februaru 2022.
Turkiye je u martu, ove godine, odobrila članstvo Finske u alijansi, ali je rekla da očekuje da se Švedska ispoštovati trojni sporazum potpisan u junu 2022. kako bi se pozabavila sigurnosnim problemima Ankare.
Prodaja borbenih aviona F-16
Povodom ponude Ankare za kupovinu borbenih aviona F-16 od SAD-a, Kilic je rekao da američki predsjednik Joe Biden nema "negativan stav" po tom pitanju, ali je naglasio da je to stvar Kongresa.
U telefonskom razgovoru u srijedu, turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je američkom kolegi Antoniju Blinkenu da Turkiye očekuje od američke administracije i američkog Kongresa da djeluju u skladu s duhom NATO saveza i održe obećanja o prodaji F-16 Ankari.
Ankara je zatražila borbene avione F-16 i komplete za modernizaciju u oktobru 2021. Ugovor vrijedan šest milijardi dolara uključivao bi prodaju 40 aviona, kao i komplete za modernizaciju za 79 ratnih aviona koji se već nalaze na inventaru turskih ratnih snaga. Američki State Department je neformalno obavijestio Kongres o potencijalnoj prodaji.
Međutim, ključni zastupnici na Capitol Hillu obećali su da će poništiti dogovor zbog nekoliko zahtjeva, uključujući uslovljavanje kupovine od Ankare da odobri kandidaturu Švedske za članstvo u NATO-u. Ankara tvrdi da bi avioni ojačali ne samo Turkiye, već i NATO.
Što se tiče plana Turkiye za kupovinu aviona Eurofighter Typhoon, Kilic je rekao da Velika Britanija i Španija nemaju problema s nabavkom.
"Postoji prigovor Njemačke i radimo na tome", dodao je.
“Izrael je okrutan”
Osvrćući se na izraelski rat u Gazi, Kilic je rekao da Turkiye ne prihvata da svijet u tišini gleda šta se dešava.
"U prvim sedmicama zapadni svijet je podržavao Izrael," napomenuo je on.
Ističući da su u evropskim prijestolnicama, ali i u SAD-u, održani brojni protesti kako bi se izrazila podrška Palestini, Kilic je rekao: "Vlade to ipak nisu htjele vidjeti; narod je uzvikivao podršku Palestini. Naš predsjednik je to učinio odmah, prvi dan."
Sada više od 150 zemalja podržava stav protiv Izraela, dodao je.
"Izrael je okrutan. Izraelska politika je okrutna. Oni koji se sada masakriraju su Palestinci", naglasio je Kilic.
Zemlje u regionu trenutno ulažu napore da spriječe širenje rata, rekao je on, dodajući da Turkiye radi s zemljama Zaljeva na pronalaženju "pravičnog i trajnog" rješenja za to pitanje.
Izrael je pokrenuo ogromnu vojnu ofanzivu na Gazu nakon prekograničnog napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra, ubivši najmanje 21.110 Palestinaca, uglavnom žena i djece, i ranivši 55.243 drugih, prema lokalnim zdravstvenim vlastima.
Napad je ostavio Gazu u ruševinama, sa 60% infrastrukture enklave oštećeno ili uništeno, a gotovo dva miliona ljudi raseljeno zbog akutne nestašice hrane, čiste vode i lijekova.
Vjeruje se da je blizu 1.200 Izraelaca ubijeno u napadu Hamasa.