Turkiye radi na rješavanju talačke krize između Rusije i Ukrajine kako bi deeskalirala tenzije između dviju zemalja, izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
"Sada radimo na rješavanju talačke krize. Poduzimamo korake i došli smo do određene tačke. Također smo poduzeli i korake u vezi sa žitnim koridorom", izjavio je Erdogan u intervjuu za američki informativni kanal PBS NewsHour, koji je emitovan u ponedjeljak.
Erdogan je prije dolaska u New York, povodom 77. sjednice Generalne skupštine UN-a, boravio u dvodnevnoj posjeti Uzbekistanu gdje se na marginama 22. samita šefova država Šangajske organizacije za saradnju (SCO) sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Shvatio sam da oni zapravo pokušavaju da ovo završe što je prije moguće. Ova situacija je veliki problem. U ovom trenutku je, na primjer, postignut dogovor o razmjeni 200 zarobljenika. Ovo je dobar razvoj događaja, jer je time napravljen veoma važan korak", rekao je Erdogan.
Erdogan je naglasio da je Putinu i ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom rekao da "nema pobjednika u ratu koji se završava smrću ljudi".
Dodao je da Turkiye slijedi uravnoteženu politiku između Rusije i Ukrajine od početka rata i favorizira slušanje obje strane.
"Zato imamo istrajnu želju da okupimo ove lidere. Hajde da ih okupimo. Želim da čujem sve od njih. Još nismo uspjeli, ali ne gubim nadu", dodao je Erdogan.
Govoreći o žitnom koridoru, Erdogan je ponovo izrazio želju da uskoro počne izvoz žitarica iz Rusije, istakavši da je njegova "jedina želja da osiguram isporuku proizvoda u nerazvijene ili siromašne zemlje, a ne u razvijene".
Odnosi s SAD-om i pitanje borbenih aviona F-16
Odgovarajući na pitanje o bilateralnim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama , Erdogan je rekao kako ne može reći da su "u idealnom trenutku".
Istakao je da obim bilateralne trgovine između dviju zemalja nije dostigao željeni nivo, koji je za vrijeme mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa utvrđen na 100 milijardi dolara.
"Drugim riječima, obim trgovine Turkiye i SAD-a ne bi trebao biti 20, 25, 30 milijardi dolara. Moramo to premašiti. Osim toga, nismo na željenom nivou u odbrambenoj industriji", dodao je Erdogan.
Što se tiče pitanja borbenih aviona F-16 između dviju zemalja, turski predsjednik je rekao da SAD čine "grešku" prijateljskoj zemlji donoseći političku odluku protiv Turkiye.
Ankara je prošlog oktobra zatražila od SAD-a kupovinu aviona F-16 i komplete za modernizaciju. Ugovor vrijedan šest milijardi dolara uključivao bi prodaju 40 aviona F-16 i komplete za modernizaciju 79 ratnih aviona koje tursko vazduhoplovstvo ima u svom inventaru.
Međutim, u julu je Predstavnički dom SAD-a odobrio zakon koji stvara novu prepreku za prodaju. Ovim zakonom se zabranjuje prodaja osim ako predsjednik Joe Biden ne potvrdi da je to u nacionalnom interesu SAD-a i garantuje Kongresu da u 120 dana prije prenosa turska vlada nije "narušila suverenitet Grčke, uključujući teritorijalne prelete".
Turkiye je jasno dala do znanja da uslovi vezani za Grčku nisu "obavezujući" i izrazila nadu da SAD neće nasjedati na takve "igre".
Erdogan je također kritikovao SAD što su dale svu vrstu podrške Grčkoj za avione F-16, ali nisu podržale Turkiye u tom pogledu.
U međuvremenu, Erdogan je u ponedjeljak održao sastanak iza zatvorenih vrata s američkim senatorom Lindsey Grahamom, koji je ranije rekao da podržava odluku Bidenove administracije da proda borbene avione F-16 Turkiye.
"Turkiye dio svijeta; ni Istok ni Zapad"
Nakon što je na ovogodišnjem samitu Šangajske organizacije za saradnju u Uzbekistanu prisustvovala kao partner u dijalogu, Turkiye bi mogla napraviti dalji korak na samitu u Indiji 2023. godine, rekao je Erdogan dodajući da Ankara "cilja" članstvo.
"Moram ovo reći vrlo jasno: mi smo dio svijeta; ni Istok ni Zapad", rekao je turski predsjednik.
Osnovana 2001. godine, osmočlana organizacija ima za cilj jačanje prijateljskih, dobrosusjedskih odnosa i međusobnog povjerenja među državama članicama.
"Nažalost, EU nas nije učinila članicom već 52 godine. Nema druge zemlje u EU-u koja je u našoj situaciji. I dalje koče proces. Međutim, mi smo država NATO-a. Iako smo NATO zemlja, čak i zemlje alijanse nas zamajavaju u procesu EU", dodao je.
Istakao je da Turkiye neće odgovarati EU-u o tome s kim vodi razgovore i da to čini sa svim zemljama jer je dio svijeta.
Turkiye je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u 1987., a zemljom kandidatkinjom proglašena je 1999. Pregovori su otvoreni u oktobru 2005. ali su u zastoju posljednjih godina zbog političkih prepreka koje su postavile neke zemlje.
Na kraju je ponovio da Turkiye neće zauzeti pozitivan stav prema nastojanjima Švedske i Finske za članstvo u NATO-u ukoliko ne ispune svoja obećanja o borbi protiv terorizma.
"Ako pokažete borbu protiv terorista, ako se borite, mi smo spremni pružiti vam svaki vid podrške. Naravno, konačnu odluku o tome donosi naš parlament", rekao je Erdogan.
Švedska i Finska su formalno podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u u junu, što je odluka podstaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine.
Međutim, Turkiye je iznijela niz primjedbi na kandidaturu te dvije skandinavske države za članstvo u NATO-u, kritizirajući ih zbog toleriranja, pa čak i podrške terorističkim organizacijama.
"Ako se terorističke aktivnosti nastave, oni ne mogu postati članice jer NATO nije organizacija koja podržava terorističke organizacije. To je organizacija koja se bori protiv terorizma", rekao je Erdogan.
