Bilo kakva inicijativa za oživljavanje sporazuma o crnomorskom žitu koji isključuje Rusiju neće biti održiva, izjavio je u nedjelju turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
"Proces za pitanje žitarica koji isključuje Rusiju vjerovatno neće biti održiv", rekao je Erdogan na konferenciji za novinare nakon samita G20 u Indiji.
Lideri G20, u odsustvu ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, okupili su se u New Delhiju na dvodnevnom samitu pod temom "Jedna Zemlja, jedna porodica, jedna budućnost".
Rusija je 17. jula suspendovala učešće u crnomorskom dogovoru o žitu, postignutom uz posredovanje Turkiye i UN-a, kako bi se nastavio izvoz žitarica iz tri ukrajinske crnomorske luke koji je bio obustavljen nakon rata u Ukrajini, koji je počeo u februaru 2022.
Moskva se žalila da Zapad nije ispunio svoje obaveze u vezi s ruskim izvozom žitarica da postoje ograničenja u plaćanju, logistici i osiguranju pošiljki žitarica i đubriva te da se ne isporučuje dovoljno ukrajinskog žita u zemlje u potrebi.
Turkiye navodi da bi sporazum trebao biti nastavljen rješavanjem brojnih nedostataka koji su identifikovani te da ne postoji alternativa sporazumu potpisanom u julu 2022. jer drugi prijedlozi nisu ponudili "održiv, siguran i trajan" model.
"Ulažemo intenzivne napore da okončamo rat Rusije i Ukrajine, koji je koštao stotine hiljada života. Preduzeli smo mnoge diplomatske poteze, od Istanbulskog procesa, koji je doveo strane za isti sto, do razmjene zarobljenika i crnomorske inicijative", rekao je Erdogan.
U okviru crnomorskog sporazuma o žitu isporučeno je 33 miliona tona žitarica na međunarodna tržišta
"Zahvaljujući inicijativi spriječili smo dalje produbljivanje krize s hranom", rekao je on.
Turkiye će uskoro održati sastanak radne grupe za sigurnost hrane kako bi doprinijela globalnoj sigurnosti hrane.
"Mišljenja smo da treba izbjegavati sve korake koji mogu narušiti mir u Crnom moru i eskalirati napetost u regionu", naglasio je Erdogan.
On je naglasio da je na prijedlog i zalaganje Turkiye, skrnavljenje svetih knjiga je također osuđeno u deklaraciji G20.
"Spaljivanje Kur'ana pod policijskom zaštitom je otvorena provokacija i zločin iz mržnje", kazao je Erdogan, dodajući da nikako ne mogu šutjeti o toj temi.
Erdogan je rekao i da bi sve zemlje trebale slijediti odlučniju politiku po pitanju neprijateljstva prema islamu.
Predsjednik Turkiye je nakon samita G20 u Indiji naglasio da ova zemlja preduzima važne korake kako u obnovljivoj energiji, tako i u investicijama u nuklearnu energiju i vodonik.
On je dodao:
"Kao zemlja koja je prije šest mjeseci doživjela katastrofu zemljotresa, sa svim svojim kapacitetima smo spremni pomoći braći u Maroku."
"Kao Turkiye vjerujemo da je moguć pravedniji svijet. Zemlja smo koja najviše pomaže srazmjerno bruto nacionalnom dohotku", naglasio je predsjednik Turkiye.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Maroka je saopštilo da je najmanje 2.012 osoba poginulo, a 2.059 je povrijeđeno u snažnom zemljotresu koji je kasno u petak pogodio Maroko. Među povrijeđenima su 1.404 osobe u kritičnom stanju.
Smrtni slučajevi u zemljotresu magnitude sedam stepeni zabilježeni su u različitim regijama, uključujući El-Houz, Taroudant, Chichaoua, Tiznit, Marrakech, Azilal, Agadir, Casablancu i Youssoufiju.
Erdogan s Bidenom razgovarao o borbenim avionima F-16
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u nedjelju da je razgovarao o borbenim avionima F-16 u kratkom razgovoru s američkim liderom Joeom Bidenom na marginama samita lidera G20.
"Imali smo kratki razgovor s Bidenom. Razgovarali smo i o pitanju F-16", rekao je Erdogan na konferenciji za novinare nakon samita G20 u Indiji.
"Nažalost, naši prijatelji stalno spominju Švedsku kada je u pitanju F-16. Takav pristup nas ozbiljno uznemirava", rekao je Erdogan.
Turski predsjednik je ponovio da je mogući prijem Švedske u NATO u nadležnosti turskog parlamenta.
"Nisam u situaciji u kojoj mogu sam odlučivati. To mora usvojiti parlament. Švedska mora ispuniti svoje obaveze", rekao je Erdogan.
Turkiye tvrdi da kandidatura Švedske za ulazak u NATO i pitanje kupovine F-16 turske strane od SAD-a nisu međusobno povezani.
Zvanična Ankara je zatražila borbene avione F-16 i opremu za modernizaciju letjelica u oktobru 2021. Ugovor vrijedan šest milijardi dolara uključivao bi prodaju 40 mlaznjaka, kao i komplete za modernizaciju za 79 borbenih aviona koji se već nalaze u inventaru turskih ratnih snaga. State Department je neformalno obavijestio Kongres o mogućoj prodaji.
Međutim, ključni zastupnici na Capitol Hillu obećali su da će odbaciti dogovor zbog nekoliko zahtjeva, uključujući i uslovljavanje kupovine kako bi Ankara odobrila kandidaturu Švedske za članstvo u NATO-u.
Ankara tvrdi da bi avioni ojačali ne samo Turkiye, već i NATO savez.
