Turkiye je u posljednje vrijeme bila na udaru nekoliko kampanja dezinformacije, s lažnim društvenim medijima koji kreiraju hashtagove za širenje panike tokom zemljotresa 6. februara i lažnim vijestima koje ometaju napore pomoći i spašavanja tokom šumskih požara 2021.
Kako je važno glasanje 14. maja za samo nekoliko dana, turski zvaničnici i birači zabrinuti su zbog manipulacije društvenim mrežama koja utiče na izbore.
Već su postojali znakovi koji ukazuju na to da takva zabrinutost nije zaludna. Nedavna kampanja lažnih vijesti o zdravlju turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana stvorila je zabunu, a ona je splasnula tek nakon službene izjave Direkcije za komunikacije u svrhu razjašnjavanja.
Osim toga, lokalne novinske kuće izvještavaju o otkriću šest "mreža trolova" koje se sastoje od 121 lažnog profila koji rade po nalogu turske opozicione stranke CHP.
Ove armije trolova su optužene ne samo za širenje dezinformacija, već i za podsticanje mržnje prema etničkim grupama, dok istovremeno manipulišu percepcijom o integritetu glasačkih kutija.
Nalozi ovih mreža na društvenim mrežama neprestano su međusobno dijelili objave, dobivali više interakcije i dopirali do veće publike.
Nalozi na mrežama povremeno mijenjaju svoja korisnička imena i koncepte sadržaja kako bi bili sigurni da nisu ograničeni na jednu vrstu publike i da se šire po cijeloj mreži. Dakle, mreže dosežu različite demografske strukture.
Trol nalozi koji reklamiraju razne kompanije takođe često sarađuju sa ilegalnim sajtovima za klađenje.
S obzirom na to da su izbori iza ćoška, za koje se očekuje da će biti neizvjesni do kraja, manipulacija društvenim mrežama predstavlja legitimnu prijetnju i zaslužuje da bude pažljivo praćena.
Uspon društvenih mreža
Uspon društvenih mreža doveo je do novih mogućnosti i većih izazova u komunikaciji, posebno u širenju vijesti.
To je također dovelo do stranog uplitanja sa ciljem da se utiče na domaće mišljenje. Neki istaknuti primjeri utjecaja na izbore mogu se naći u slučajevima Sjedinjenih Američkih Država, Kenije i referenduma o Brexitu.
To dovodi u pitanje ulogu 'velike tehnologije'. Objavljivanje "Twitter fajlova" pokazuje kako ovi glavni tehnološki igrači mogu utjecati na izborni proces potiskivanjem i cenzurom postova, zabranom korisnika i pristrasnim moderiranjem sadržaja.
Armije trolova sastavljene od lažnih profila na društvenim mrežama mogu brzo pokrenuti kampanje dezinformacija i uznemiravati ciljane korisnike društvenih mreža.
Firma za analizu podataka Cambridge Analytica optužena je da je prikupila Facebook profile miliona američkih birača i napravila softverske programe kako bi uticala na njihove izbore na glasačkoj kutiji tokom američkih izbora 2016. godine.
Čak je i šef Meta Platformi Mark Zuckerberg to priznao. “Također je postalo jasno u posljednjih nekoliko godina da nismo učinili dovoljno da spriječimo da se ovi alati koriste u štetne svrhe", rekao je on.
“To vrijedi za lažne vijesti, strano miješanje u izbore i programere koji zloupotrebljavaju informacije ljudi."
