"Spaljivanje Kur'ana ispred turske ambasade promiče nasilje protiv muslimana, posebno muslimana u Švedskoj", rekao je šef Ureda za komunikacije Predsjedništva Turkiye Fahrettin Altun.
Rasmus Paludan, čelnik danske krajnje desne političke stranke Tvrda linija, okružen i zaštićen policijom, zapalio je Kur'an u subotu u Stockholmu, glavnom gradu Švedske.
U intervjuu za švedske novine Dagens Nyheter, u ponedjeljak, Fahrettin Altun je naglasio razliku između slobode izražavanja i govora mržnje, dodajući da turski Ustav također garantira slobodu izražavanja.
"U incidentu Kristalne noći nacisti su spalili stranice Tore. Bi li švedske vlasti danas tako odvratnu stvar definirale kao slobodu izražavanja?" upitao je Altun.
Na pitanje o najnovijoj situaciji u vezi s posjetom švedskog ministra odbrane Ankari, koju planira obaviti ove sedmice, Altun je rekao: "Naš ministar nacionalne odbrane Hulusi Akar objavio je da je ova posjeta otkazana zbog najnovijih događaja u Švedskoj. Zapravo, poruka je jasna: nema smisla okupljati se ako Švedska zabrinutost Turske ne shvati ozbiljno".
U prethodnom intervjuu Altun je pozvao na pravljenje jasne razlike između kurdskog političkog aktivizma i aktivnosti terorističke grupe PKK: "Prošlo je vrijeme da se evropske vlade probude s obzirom na stvarnost organiziranih terorističkih aktivnosti PKK-a na njihovom tlu".
Rekao je da, ako su švedske vlasti ozbiljne po pitanju svoje nacionalne sigurnosti i žele se pridružiti NATO-u, one “također moraju brinuti o sigurnosti svojih potencijalnih NATO saveznika poput Turkiye. Ovo nije previše. Osim, naravno, ako ih uistinu nije briga."
Turkiye je prošle sedmice pozvala Švedsku da poduzme korake protiv terorističkih grupa nakon protesta u Stockholmu, gdje su pristalice terorističke organizacije PKK za noge objesili figuru turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, a zatim prenijeli snimak provokacije uz prijetnje protiv Turkiye i Erdogana.
Švedska i Finska službeno su podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u prošlog maja, napustivši desetljeća vojnog nesvrstavanja, što je odluka potaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine koji je započeo 24. februara.
Ali Turkiye, članica NATO-a više od 70 godina, izrazila je prigovore, optužujući dvije zemlje da tolerišu i čak podržavaju terorističke grupe, uključujući PKK i terorističku organizaciju Fetullah (FETO).
Prošlog juna, Turkiye i dvije nordijske zemlje potpisale su memorandum na samitu NATO-a kako bi odgovorile na legitimne sigurnosne brige Ankare, utirući put njihovom konačnom članstvu u savezu.
“Dijelili smo zabrinutost kada je Švedska rekla da želi ući u NATO. Zajedno smo stvorili mehanizam za rješavanje ovih problema. Mogu reći da je Švedska nedovoljna da ispuni sve zahtjeve", rekao je.
Upitan o tome koliko bi NATO proces mogao trajati, Altun je rekao: “Ovaj proces će trajati koliko god bude potrebno. Ako se sjećate, Grčka je 10 godina stavljala veto na ulazak Makedonije u NATO iz jednostavnog razloga, imena Makedonija. Turkiye ima mnogo ozbiljnije brige. Riječ je o terorističkim napadima koji su ovdje ubili hiljade nevinih ljudi”, naglasio je Altun.
