EU-ov mehanizam za prilagodbu granica ugljika (CBAM) natjerat će uvoznike da plaćaju porez na ugljik koji se emituje u proizvodnji artikala s intenzivnim ugljikom kao što su čelik i cement koji dolaze izvan EU.
Novi porez na ugljik na granici Evropske unije počinje svoj probni period u sedmici koja počinje 1. oktobra i podići će cijenu prosječnog automobila za gotovo 600 eura, saopšteno je iz konsultantske kuće Boston Consulting Group.
Prosječan automobil sa četiri vrata "sadrži oko sedam metričkih tona ugrađene emisije CO2, od čega nešto manje od polovine dolazi od čelika i aluminija koji se koriste u njegovoj proizvodnji", rekli su iz menadžmenta.
Po trenutnim cijenama ugljika od približno 82,90 eura, to znači da će prosječna cijena automobila porasti za 580,30 eura – cijena karbonskog kredita prema EU sistemu trgovanja emisijama (ETS).
Proizvođači iz EU već su morali kupiti karbonske kredite putem ETS-a kako bi proizvodili takvu robu unutar bloka.
Stoga, novi mehanizam, koji čini dio Evropskog zelenog dogovora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen 2020., čini da poduzeća plaćaju isti porez na ugljik ako su ih kupili ili proizveli i u inostranstvu.
Dok će CBAM dažbine stupiti na snagu u januaru 2026. godine, preduzeća se suočavaju sa novim zahtjevima za izvještavanje od ove godine, s tim da prvi rok dolazi za tri mjeseca. Stručnjaci kažu da su mnoge kompanije koje uvoze iz inozemstva nepripremljene ili čak ne znaju za nova pravila.
"To je velika stvar za koju se kompanije još nisu probudile", rekao je partner Ernst and Young Mark Feldman za briselski Signal.
Napori EU da angažuje preduzeća "nije uspjeli", rekao je Anuj Saush, voditelj think-tanka Centra za okoliš, društvo i upravljanje Conference Board-a.
Naprimjer, "smjernice i materijali za podršku objavljeni su tek u augustu", rekao je on, iako uspjeh ili neuspjeh nove politike "ovise o tome da li se preduzeća isprave".
To bi mogao biti skup problem za kompanije koje pogrešno pogreše nove mjere. Firme koje ne ispunjavaju zahtjeve za izvještavanje suočile bi se sa kaznama do 50 eura po toni emisija ugljika u probnoj fazi, koje bi se od 2026. povećale na cijenu ugljika u EU (trenutno 82,90 eura po toni).
Brisel pokušava stvoriti globalni standard sa svojim novim graničnim porezom na ugljik, ali se i dalje suočava sa dugotrajnim izazovima u pogledu njegove zakonitosti.
"To je jedinstven instrument u međunarodnom trgovinskom pravu, prvi takve vrste - nikada ranije viđen pod GATT-om i WTO-om", rekao je advokat za međunarodnu trgovinu Bogdan Gečić za briselski Signal.
EU je "pokušavala da to pretvori u zlatni standard poput GDPR-a, s briselskim efektom", dodao je. Pravni izazovi s kojima se susreću nove mjere ugljika uključuju one iz EU.
Poljska je krajem avgusta najavila da će osporiti CBAM pred Evropskim sudom pravde. Ta mjera je trebala zahtijevati jednoglasno glasanje umjesto prolaska kroz proceduru kvalifikovane većine, tvrdi Varšava.
Također, granični porez na ugljik mogao bi neravnomjerno povećati troškove energije u cijeloj EU, što je u suprotnosti s principom energetske solidarnosti, rekla je poljska ministrica klime Anna Moskwa.
Brazil, Južna Afrika, Indija i Kina tvrde da ih granični porez nepravedno diskriminiše. Rusija, Turska i Ukrajina bi vjerovatno bile najteže pogođene zemlje.
Jedan broj njih bi vjerovatno pokrenuo svoje sporove protiv EU u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, ali da bi to učinili morali bi sačekati 2026. kako bi mogli pokazati bilo kakvu tvrdnju o šteti.
Svjetska trgovinska organizacija bi tada mogla presuditi protiv EU ako utvrdi da porez različitim zemljama naplaćuje različite cijene za identičnu robu ili ako drugačije tretira strane proizvode u odnosu na domaće.
