Navedeno je da su u 2023., šest godina od kada su 1. januara 2018. godine, u skladu s Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice, novi standardi zagađenja zraka stupili na snagu na zapadnom Balkanu, emisije SO2 iz termoelektrana koje su uključene u nacionalne planove smanjenja emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije i dalje bile 5,7 puta više od dozvoljenih.
U toj godini termoelektrane na ugalj obuhvaćene NERP-om u BiH nisu poštovale maksimalne vrijednosti niti za jednu zagađujuću materiju: sumpor-dioksid, praškaste materije (PM) i azotne okside.
Kao i u većini zemalja, sumpor-dioksid je najozbiljniji problem vezan za termoelektrane. U 2023. emisije SO2 iz postrojenja obuhvaćenih NERP-om u BiH bile su više od osam puta veće od dozvoljenih vrijednosti.
Najveće apsolutne emisije u BiH i u regionu je imala TE Ugljevik, čije postrojenje za odsumporavanje očigledno nije radilo. Emisije u 2023. u iznosu od 97.189 tona bile su više od onih u 2022. (85.526 tona). RiTE Ugljevik potrošila je najmanje 85 miliona eura za postrojenje za odsumporavanje, ali sada priznaje da ne radi, djelomično jer je to 'ekonomsko opterećenje'.
TE Kakanj 7 i TE Ugljevik imale su najveća relativna prekoračenja za SO2 u BiH. Obje su emitovale 10,7 puta više nego što su dozvoljavale njihove maksimalne vrijednosti određene NERP-om.
Uz kršenja graničnih vrijednosti emisija zagađujućih materija propisanih NERP-om, sve tri zemlje zapadnog Balkana, uključujući BiH, koje su preuzele obavezu ograničavanja radnog vijeka ('opt-out') pojedinih blokova termoelektrana na ugalj, sada krše ovu odredbu.
Istaknuto je da su Blokovi 3 i 4 termoelektrane Tuzla i blok 5 termoelektrane Kakanj morali biti zatvoreni do kraja 2023., ali sva ta postrojenja su nastavila s radom. Sekretarijat Energetske zajednice je pokrenuo brojne postupke protiv zemalja koje su prekršile preuzete obaveze, ali do sad to nije bilo dovoljno da se primoraju vlade da napokon djeluju.
Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH izjavio je da su bh. vlasti prekršile obavaze iz NERP-a i odobrile produžetak rada blokova 3 i 4 u TE Tuzla i bloka 5 u TE Kakanj, a kao izgovor su iskoristile energetsku krizu u Evropi.
- Pošto je BiH u tom periodu izvozila viškove električne energije, koja se između ostalog proizvodila i u ovim zastarjelim blokovima, činjenica je da su građani svojim zdravljem subvencionirali taj izvoz i zaradu elektroprivrede. Postavlja se pitanje, koji će sljedeći izgovor naše vlasti osmisliti, da nastave trovati svoje građane - poručio je Žiško, saopćeno je iz Aarhus centra.
