"Mislim da Bosna i Hercegovina treba razviti svoj sistem prirodnim plinom na cijelom teritoriju osiguranjem novih transportnih pravaca", kazala je predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto povodom 100 dana rada Vijeća ministara BiH.
Navela je da su u proteklom periodu održali 15 sjednica i odradili oko 530 materijala, odnosno tačaka dnevnog reda, od usvojenih zakonskih prijedloga do raznih prijedloga, akcionih planova, strategija, inicijativa, odluka, rješenja i drugih aktivnosti.
"U ime Vijeća ministara uputili smo tri prijedloga zakona, od kojih je jedan u parlamentarnoj proceduri usvojen. To je prijedlog zakona o budžetu za 2023., sa prijedlogom međunarodnih obaveza, on je usvojen. To je velika stvar za institucije Bosne i Hercegovine. Uputili smo i zakon o službi u Oružanim snagama i zakon o slobodi pristupa informacijama", pojasnila je Krišto.
Usvojili su, između ostalog, i strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini za 2023./2026. godinu.
Dotakla se i posjeta koje su realizovane u proteklih 100 dana.
"Intenzivirali smo dijalog sa dužnosnicima Evropske unije, od najviše razine, deblokirani su sastanci Bosne i Hercegovine u okviru odbora i pododbora za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Usvojili smo plan ekonomskih reformi u Bosni i Hercegovini za period 2023./2025. Naš fokus i dalje ostaje na 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije. I dalje ću se zalagati za naš dijalog, za međusobno uvažavanje, to je prilika da stabilizujemo političke prilike u Bosni i Hercegovini i da stvorimo pretpostavke za napredak, rast i razvoj", rekla je Krišto.
Spomenula je i pitanje istočne i južne interkonekcije.
"Što se tiče najava oko plinskih interkonekcija, poznato je da Bosna i Hercegovina ima nerazvijen plinski sistem u odnosu na zemlje regije i ovisna je o snadbijevanju prirodnim plinom samo iz uvoza i to jednim transportnim pravcem. Mislim da Bosna i Hercegovina treba razviti svoj sistem prirodnim plinom na cijelom teritoriju osiguranjem novih transportnih pravaca i mislim da je takva potreba i više nego opravdana. Sve što se odnosi na takve prioritete, da su to prioriteti i interesi BiH, ne vidim nijednog razloga da bi neko imao nešto protiv takvih projekata. Svako od nas ima obavezu poštovati Ustav. Kada je u pitanju donošenje zakona o gasu, mi zaključak još nismo dobili od Predsjedništva BiH. Što se tiče donošenja zakona to je nadležnost entiteta, kada je u pitanju energetika, i mislim da se sve institucije trebaju pridržavati nadležnosti Bosne i Hercegovine", naglasila je Krišto.
Navela je i kako je situacija sa istočnom interkonekcijom jasnija nego što je to slučaj sa južnom.
"Dobili smo prijedlog odluka u kojem temeljem zakona o sklapanju međunarodnih sporazuma imenujemo povjerenstvo koje bi se trebalo uputiti u razgovore, odnosno pregovore u smislu sklapanja. Za istočnu interkonekciju, imamo zakon koji je donesen u RS-u i prijedloge za provođenje sporazuma i faktički čistu situaciju da možemo donijeti odluku da se krene u pregovore. Kada je u pitanju južna interkonekcija, od formiranja novog saziva Vlade Federacije BiH, oni su iz procedure povukli određeni broj zakona između ostalih i zakon o južnoj plinskoj interkonekciji. Nadam se da će Vlada uputiti drugi prijedlog. Do ovog trenutka, nismo imali zakon na razini FBiH i u tom slučaju još nemamo još uvijek uslove za sklapanje sporazuma. Onog trenutka kada se na razini FBiH dogovori zakon, Vijeće ministara će uraditi ono što je naš posao", poručila je Krišto.
Dotakla se i "sudbine zakona iz 14 ključnih prioriteta".
"Ti zakoni se tiču resora pravde i odnose se na zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću, zakon o sudovima i zakon o sukobu interesa. Moramo se usaglasiti oko zakona. Zakon je gotovo pripremljen, ali ne u potpunosti usaglašen. Ostalo je još malo prostora da se neke stvari dorade", dodala je Krišto.
