Pokret nesvrstanih     Foto: AP

Pokret nesvrstanih je grupacija država s najviše članica nakon Ujedinjenih nacija. Osnovan je u jeku Hladnog rata, kao protuteža moćnim suprotstavljenim blokovima na čelu sa SSSR-om i SAD-om.

Uprkos protivljenju blokovima i podjelama koje su suština Pokreta nesvrstanih od osnivanja, status države posmatrača u Pokretu dobila je Rusija, nasljednica Sovjetskog Saveza. Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, bio je i jedan od učesnika i govornika beogradskog samita.

Zbog ove činjenice, ali i poruka koje su poslane sa samita, mnogi su zabrinuti za karakter i misiju Pokreta nesvrstanih u budućnosti.

Sastanak Vučića i Lavrova     Foto: (AP)

Dodik među (ne)svrstanima

Nakon raspada SFRJ, jednog od osnivača Pokreta nesvrstanih, države nastale njenim raspadom u Pokretu su ostale u funkciji posmatrača. Uz Srbiju koja je bila domaćin, beogradskom samitu su prisustvovali i predstavnici drugih „ex-YU“ zemalja: Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

Bosnu i Hercegovinu je predstavljao član Predsjedništva Milorad Dodik, dok su druga dva člana ovog tijela, Šefik Džaferović i Željko Komšić, odustali od odlaska u Beograd. Razlog je hapšenje Edina Vranja, nekadašnjeg šefa Odjeljenja za organizovani kriminal BiH, zbog optužbi za ratne zločine. Vranja je 12. septembra uhapsila policija Srbije i smjestila u pritvor.

Milorad Dodik na samitu Pokreta nesvrstanih     Foto: (Twitter)

Dodik je naglasio da na samitu učestvuje kao srpski član Predsjedništva koji u tom tijelu predstavlja "narod i institucije Republike Srpske". U svom govoru je rekao da je Bosni i Hercegovini „nametnut nelegalni visoki predstavnik“.

"Bosna i Hercegovina je pod protektoratom SAD-a, Japana, Kanade i dijela evropskih zemalja udruženih u namjeri da svoja rješenja nametnu ljudima u BiH. Nerazumijevanje i uplitanje u unutrašnje prilike u BiH i regionu, dupli standardi koji su primjenjivani kako devedesetih tako i danas, doveli su BiH do ruba raspada", rekao je Dodik.

Vučić kao „wannabe“ Tito?

Dio političke javnosti u regiji smatra da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ovaj samit iskoristio da još jednom pošalje poruku kako je najvažniji lider u regiji, pokušavajući sebe prikazati kao Tita koji je bio jedna od glavnih ličnosti Nesvrstanih.
U svom govoru Vučić je posebno naglasio pitanje statusa Kosova, koje Srbija još uvijek smatra svojom autonomnom pokrajinom. Jedan od ciljeva svakako je pokušaj utjecaja na članice Pokreta da ne priznaju ili povuku priznanje Kosova kao nezavisne države.

„Pokret nesvrstanih uvijek je bio i ostaje simbol slobodoljubivog dijela svijeta koji je spreman da se bori za svoju nezavisnost, autonomiju i suverenitet i duboko sam uvjeren da će nastaviti da se bori za ove ciljeve. Srbija zna koliko je ta borba teška. Od svih naših borbi, najbolnija je ona usmjerena očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta, odnosno rješavanju pitanja Kosova i Metohije“ – istakao je Vučić na otvaranju samita u Beogradu.

Skup u Beogradu (Dodik, Lavrov, Vučić i Dačić)     Foto: (Instagram)

Od fotografija sa samita, posebno je upečatljiva ona koju je na svom Instagram profilu podijelio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Na fotografiji su, uz Vučića, Sergej Lavrov, Milorad Dodik i Ivica Dačić, a mnogi u ovom susretu vide jasan pokušaj ruskog utjecaja na Pokret nesvrstanih.

Šta je zapravo (bio) Pokret nesvrstanih?

Ideja o osnivanju Pokreta nesvrstanih nastala je u periodu raspada velikih kolonijalnih sistema i paralelne borbe za nezavisnost naroda Azije, Afrike, Latinske Amerike i drugih regiona. Istovremeno, Hladni rat je bio na vrhuncu i rodila se potreba za organizacijom koja bi okupila države koje se ne žele prikloniti blokovima pod kontrolom SSSR-a i SAD-a.

Sam pojam „nesvrstani“ prvi je javno izgovorio indijski premijer Nehru, tokom govora u Kolombu 1954. Tada je opisao i postulate koji su kasnije postali principi Pokreta nesvrstanih: uzajamno poštivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta, uzajamno nenapadanje, jednakost i uzajamna korist i miroljubiva koegzistencija.

Tito, Nasser i Nehru u Kairu 1961. godine     Foto: (AP)

Jednim od osnivača i lidera Pokreta nesvrstanih smatra se Josip Broz Tito, predsjednik SFRJ. Prva konferencija Pokreta održana je u Beogradu 1961, odakle je krenula cijela priča o Nesvrstanima, koji su odigrali veoma važnu ulogu u svijetu podijeljenom na dva bloka. Sve do kraja osamdesetih i početka devedesetih, istrajali su u misiji da se ne priklone nijednoj od dvije velike sile i budu nezavisni.

Šezdeset godina kasnije, također u Beogradu, Nesvrstani su samo po imenu isti pokret. Godine pred nama će pokazati koliko su samo ime i postulati Pokreta nesvrstanih bitni liderima i državama koji svojim utjecajem žele prevladati ovom organizacijom.

TRT Balkan