U Sarajevu je u srijedu održan sastanak predsjednika i članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine s predstavnicima organizacija civilnog društva okupljenih oko Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO.
Sastanku su prisustvovali predstavnici Centra za promociju civilnog društva, Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpskog građanskog vijeća, Hrvatskog narodnog vijeća i Forum parlamentaraca BiH 1990.
"Ovo je treći susret s civilnim sektorom. Imali smo susrete s predstavnicima Transparency Internationala, Koalicije za građansko posmatranje izbora 'Pod lupom' i nastavićemo ove susrete s nevladinim sektorom, jer smatramo da predstavnici civilnog društva imaju itekako šta reći o izbornoj reformi u BiH. Ovo će biti prilika da informišemo predstavnike civilnog društva s onim šta radi CIK BiH i kako realizira zadatke koje je dobila od Predstavničkog doma vezano za pripremu prijedloga Izbornog zakona", rekao je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a.
Dodao je da je CIK BiH prije tri godine uputio prijedlog 171 amandmana na Izborni zakon, od kojih je dio preuzet i nametnut Izmjenama izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt.
"CIK se izričito drži toga da ne ulazi u politička pitanja, rješenja koja su neophodna kroz implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava i druga politička pitanja koja se u političkoj areni pojavljaju. CIK smatra da su neophodne tehničke izmjene koje trebaju omogućiti da cijeli niz organa za provođenje izbora, od biračkog odbora do CIK-a i obrnuto, budu u funkciji provođenja zakona i države", rekao je Arnautović, dodajući da trenutno birački odbor čine članovi političkih stranaka, što CIK BiH pokušava promijeniti.
Generalni sekretar Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) Emir Zlatar izjavio je da su danas upriličili sastanak s CIK-om BiH u kontekstu nužnih promjena Izbornog zakona, za koji se zalažu već tri godine.
"Naši temeljni pravci i zahtjevi su išli ka tome da se moraju ispoštovati i implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava i načela i smjernice Rezolucije Vijeća Evrope iz 2006. godine. Mi, nažalost, moramo konstatirati da su naši zahtjevi ignorisani, da se nisu našli na stolu u proteklih nekoliko godina i tu moramo izraziti nezadovoljstvo ne samo ulogom domaćih vlasti BiH, već i predstavnika međunarodne zajednice koje se nominalno zalažu za put BiH u EU, a tu prije svega mislimo na Delegaciju Evropske komije u BiH i Ured visokog predstavnika te sve ambasadore koji sjede u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira u BiH. Danas se mi, iz naše tačke gledanja, nalazimo negdje kao da je Daytonski mirovni sporazum postignut prije nekoliko dana", kazao je Zlatar.
Deklaracija o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO je u Sarajevu 3. marta 2022. godine parafiralo 28 potpisnika, čime se uspostavio snažan društveni pokret koji je, po prvi put nakon Daytonskog sporazuma, okupio predstavnike organizacija civilnog društva, političkih stranaka iz BiH, akademsku zajednicu, apelante pred Evropskim sudom za ljudska prava...
