Vodni resursi na Balkanu: BiH najbogatija, Srbija najsiromašnija

Voda, vrlo važan resurs za svaku zemlju, prekriva 71 posto površine planete Zemlje. Voda je nezamjenjiva za sve poznate oblike života.

Istraživači su procijenili da bi do 2025. godine više od polovine svjetskog stanovništva moglo biti suočeno sa problemima u vezi s vodom. Također, izvještaj objavljen u novembru 2009. godine sugeriše da bi do 2030. u nekim područjima u razvoju potražnja za vodom mogla nadmašiti njenu ponudu za oko 50 posto.

Izvori slatke vode

Imajući u vidu ogroman značaj voda, u ovom tekstu smo istražili količine obnovljivih internih izvora slatke vode po glavi stanovnika širom svijeta.

Obnovljivi unutrašnji tokovi slatkovodnih resursa odnose se na unutrašnje obnovljive resurse (unutrašnji riječni tokovi i podzemne vode iz padavina).

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Island je sa 481.967 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika zemlja najbogatija vodnim resursima u svijetu, a potom slijede Gvajana sa 309.368, Surinam 171.878, Butan 103.394, Papua Nova Gvineja 93.071, Gabon 77.384, Kanada 76.891, Norveška 71.913, Solomonska ostrva 68.468 i Novi Zeland sa 66.726 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika.

Među prvih dvadeset zemalja u svijetu još se nalaze Peru, Čile, Kolumbija, Kongo, Liberija, Belize, Vanuatu, Panama, Fidži i Centralnoafrička Republika.

Bosna i Hercegovina najbogatija vodom u regiji

Prema vodnim bogatstvima zemalja u jugoistočnoj Evropi, Bosna i Hercegovina je najbogatija vodom u regiji. Prema podacima FAO-a, Bosna i Hercegovina je sa 10.680 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika prva u regiji.

Odmah poslije BiH je Albanija sa 9.384 kubna metra vode po glavi stanovnika. Slijedi Hrvatska, koja ima 9.222 kubna metra pitke vode po glavi stanovnika, te Slovenija s 9.002 kubna metra.

Na samom začelju su Sjeverna Makedonija sa 2.600 kubnih metara i Srbija sa 1.203 kubna metra pitke vode po glavi stanovnika.

Od ostalih država ovdje izdvajamo Rusiju sa 29.845 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika, Sjedinjene Američke Države sa 8.622, Japan 3.398, Turkiye 2.756, Ujedinjeno Kraljevstvo 2.181, Kinu 2.005, Njemačku 1.290 i Indiju sa 1.069 kubnih metara.
Evropske zemlje najbogatije pitkom vodom su Island, Norveška, Rusija, Finska, Švedska, Gruzija, Bosna i Hercegovina, Irska, Estonija, Albanija i Hrvatska.

S druge strane, države u svijetu koje su najsiromašnije po vodnim resursima su Mauritanija, Izrael, Jemen, Saudijska Arabija, Jordan, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Bahrein i Kuvajt.

Samo 2,5 posto slatkih voda

Na Zemlji se 96,5 posto vode nalazi u morima i okeanima, 1,7 posto u podzemnim vodama, 1,7 posto u lednicima i vječnom ledu na Antarktiku i Grenlandu, mali postotak u drugim većim vodenim površinama i 0,001 posto u atmosferi kao vodena para, oblaci i atmosferske padavine. Samo 2,5 posto vode na Zemlji otpada na slatke vode, a 98,8 posto slatke vode nalazi se zarobljeno u ledu ili u podzemnim vodama.

Voda ispravna i sigurna za piće je nezamjenjiva za ljude i sva druga živa bića. Pristup čistoj vodi za piće je poboljšan posljednjih nekoliko decenija u skoro svim dijelovima svijeta, ali i pored toga još uvijek oko milijardu ljudi nema pristup čistoj vodi, a preko 2,5 milijarde ljudi nema pristup adekvatnom načinu zbrinjavanja otpadnih voda.

Slatka voda je voda čiji je mineralni sastav ispod praga neprijatnosti za osjetilo okusa. Slatka voda je prirodna voda na Zemljinoj površini u ledenom pokrovu, ledenim kapama, ledenjacima, cretovima, barama, jezerima, rijekama i potocima, kao i u podzemnim vodama i podzemnim izvorima.

Slatka voda općenito ima niske koncentracije otopljene soli i drugih ukupnih otopljenih tvari. Pojam isključuje morsku vodu i slane vode. Izraz slatka voda koristi se za vodu koja se razlikuje od slane vode.

Nedostupnost vodi

Ljudi u razvijenim državama u prosjeku dnevno troše oko 10 puta više vode od onih u zemljama u razvoju. Dok neke zemlje imaju obilne zalihe svježe vode, druge nemaju u tolikoj mjeri. UN procjenjuje da se mnoga područja u svijetu već suočavaju sa određenim problemima zbog nedostupnosti vode. Zbog ubrzanog rasta stanovništva i povećanja količine vode koju ljudi koriste, očekuje se da će se ova situacija nastaviti pogoršavati.

Sposobnost zemalja u razvoju da učine dostupnim više vode za domaću, poljoprivrednu, industrijsku i ekološku upotrebu zavisit će svakako od boljeg upravljanja vodnim resursima.

Nema sumnje da je voda ogroman resurs, ali stručnjaci sve više upozoravaju da veliki problem predstavlja neracionalan pristup vodama u mnogim zemljama, te se tako zagađuje i okolina, čime se smanjuju količine pitkih voda.