Zašto uopće pomjeramo kazaljku na satu?
Na ideju pomjeranja sata prvi je 1784. godine došao američki političar Benjamin Franklin koji je smatrao da će ljudi uštedjeti na svijećama ako ustanu sat ranije.
Na sličnu ideju došao je i novozelandski astronom George Vernon Hudson, koji je predložio da se kazaljke pomiču čak dva sata unaprijed jer mu je trebala Sunčeva svjetlost kako bi poslijepodne mogao skupljati kukce.
Da se kazaljka na satu treba pomjerati, smatrao je i Britanac William Willet, poznati graditelj i ljubitelj golfa i boravka u prirodi. Willet je smatrao da bi pomicanje kazaljke unaprijed omogućilo svima da više vremena provode u prirodi, te će se, na koncu, njegova ideja i usvojiti, a glavni razlog bila je ušteda energetskih resursa tokom Prvog svjetskog rata. U Evropi je taj potez prva povukla Njemačka, a uskoro su uslijedile i Velika Britanija, Rusija i SAD.
Usklađenost ljetnog i zimskog računanja vremena na nivou EU
Većina država članica EU ima dugu tradiciju pomicanja sata. Međutim, datum na koji se pomiču satovi nije bio isti u svakoj zemlji. Zbog neusklađene primjene pomicanja sata tokom godine nastajali su problemi za unutrašnje tržište, a posebno u sektorima prometa i energetike. Radi usklađivanja datuma pomicanja sata postupno su uvođene evropske mjere, koje su dovele do Direktive 2000/84/EZ.
Nakon procjene prakse u kojoj EU propisuje da se svakih šest mjeseci pomjera sat, Komisija je zaključila da su države članice te koje mogu najbolje znati žele li na nacionalnom nivou zadržati trajno ljetno ili trajno zimsko računanje vremena, ali i da je nužno izbjeći fragmentiranost.
Procjena Komisije uzela je u obzir niz elemenata, među kojima su rezolucija koju je o ovoj temi izglasao Evropski parlament u februaru 2018, zahtjevi nekih država članica EU, analiza dostupnih dokaza i javno savjetovanje koje je Komisija provela. Putem tog savjetovanja dobiveno je 4,6 miliona odgovora iz 28 država članica, što je najveći broj odgovora ikad primljen u dosadašnjim javnim savjetovanjima Komisije. Konačni je rezultat taj da se 84% ispitanika zalaže za ukidanje pomicanja sata. Svi su ti elementi doveli Komisiju do prijedloga da se prekine praksa pomicanja sata, ali i zadrži usklađen pristup kako bi se zaštitilo funkcioniranje unutrašnjeg tržišta.
Dakle, komisija je predlagala da se od 2019. prestane dva puta godišnje pomicati sat, tj. da se prestane prebacivati računanje vremena sa zimskog na ljetno i obrnuto, što znači da se sat više ne bi pomicao ni naprijed ni nazad.
Međutim, usljed pandemije izazvane koronavirusom, došlo je do odgađanje ove odluke, te, trenutno, odluka o ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena nije među prioritetima Evropske unije.
U kojim zemljama se ne pomjera sat?
Island, Bjelorusija, Rusija i odnedavno Turkiye ne pomjeraju kazaljke, ma o kojem se godišnjem dobu radi. Pored njih, Gruzija, Armenija, Kina, Izrael, Sirija i Jordan ne slijede primjer većine evropskih država, većina južnoameričkih država također ne pomjera sat, što je slučaj i s većinom afričkih država, osim Maroka, Namibije i Zapadne Sahare.
