Istraživači u Australiji su otkrili da su ljudi aktivniji i da vode zdraviji način života kada su na odmoru, čak i kada je pauza duga samo tri dana.
Tim istraživača sa Univerziteta Južne Australije otkrio je da ljudi na odmoru imaju više zdravih navika, kao što je učešće u umjerenoj do intenzivnoj fizičkoj aktivnosti, više spavaju i manje sjede (sjedilački način života).
Rezultati su zasnovani na 13-mjesečnoj studiji na preko 300 odraslih osoba prosječne starosne dobi od 40 godina.
Naime, kako je pokazala studija, veća je vjerovatnoća da će se grupa odlučiti za veliki i dugi odmor nego za četverodnevnu radnu sedmicu, idući na dva do tri odmora u trajanju od oko 12 dana tokom godine.
Najčešće vrste odmora bile su “rekreacija na otvorenom” (35 posto), “porodični/društveni događaji” (31 posto), “odmor i relaksacija” (17 posto) i “druge aktivnosti” kao što su briga o porodici ili uređenje doma (17 posto).
Kako odmor utječe na zdravlje?
Bez obzira na to šta su ljudi radili ili koliko im je trajala pauza, rezultati pokazuju da su se ljudi na odmoru svakodnevno bavili 13 posto umjerenom do intenzivnom fizičkom aktivnošću, što je oko pet minuta više od uobičajenog.
Također su proveli pet posto manje vremena obavljajući sjedilačke aktivnosti poput običnog sjedenja i gledanja televizije. To je otprilike pola sata manje svakog dana dok su ljudi na odmoru. Učesnici studije su također spavali u prosjeku dodatni 21 minut tokom noći.
“Kada ljudi odu na odmor, mijenjaju svakodnevne obaveze jer nisu vezani za uobičajeni raspored”, ističe istraživač Univerziteta Južne Australije dr. Ty Ferguson u univerzitetskom izdanju.
Sjedilački način života
“U ovoj studiji smo otkrili da su se obrasci kretanja promijenili na bolje kada su ljudi na odmoru, s povećanom fizičkom aktivnošću i smanjenim sjedilačkim ponašanjem uočenim širom svijeta”, dodao je Ferguson.
Istakao je da odmor svakako utječe na fizičko i mentalno zdravlje.
“Također smo otkrili da ljudi dobivaju dodatni 21 minut sna svaki dan kada su na odmoru, što može imati niz pozitivnih efekata na fizičko i mentalno zdravlje. Naprimjer, dovoljno sna može poboljšati naše raspoloženje, kognitivne funkcije i produktivnost. Također može pomoći u smanjenju rizika od razvoja niza zdravstvenih stanja, kao što su gojaznost, dijabetes, kardiovaskularne bolesti i depresija”, kazao je dr. Ferguson.
“Zanimljivo je da se obim ovih promjena povećao u skladu s dužinom odmora, tako da, što je odmor duži, to su bolje zdravstvene prednosti.”
Popularnost kraće radne sedmice
“S kraćom radnom sedmicom eksperimentišu kompanije širom svijeta. Nije iznenađujuće da su zaposlenici prijavili manje stresa, izgaranja, umora, kao i bolje mentalno zdravlje i poboljšanu ravnotežu između poslovnog i privatnog života”, kazala je profesorica na Univerzitetu Južne Australije Carol Maher, viša istraživačica na studiji.
Naglasila je da ljudi širom svijeta sve više poduzimaju napore da praktikuju zdraviji način života.
“Ova studija pruža jasne empirijske dokaze da ljudi vode zdraviji način života kada imaju kratku pauzu, kao što je trodnevni vikend. Očekuje se da će ovo povećanje fizičke aktivnosti i sna imati pozitivne efekte i na mentalno i na fizičko zdravlje, doprinoseći dobrobitima koje se primjećuju kod četverodnevne radne sedmice”, dodala je Maher.
Trajne posljedice nakon odmora
“Važno je da je naša studija također pokazala da čak i nakon kratkog odmora povećani san ljudi ostaje povišen dvije sedmice, što pokazuje da zdravstvene prednosti trodnevne pauze mogu imati trajne posljedice nakon samog odmora“, zaključuje prof. Maher te dodaje:
“Kako se svijet prilagođava novoj normalnosti, možda je vrijeme da prihvatimo dugi vikend kao način da poboljšamo svoje fizičko i mentalno zdravlje.”
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu “International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity“.
Uspješni pilot-projekti
Nekoliko uspješnih pilot-projekata koji su trajali nekoliko mjeseci pokazalo je pozitivan utjecaj 4-dnevne radne sedmice na dobrobit zaposlenika i produktivnost same kompanije.
Henry Ford, legendarni proizvođač automobila, uveo je 5-dnevnu (40 sati) radnu sedmicu i time oslobodio subote i nedjelje za svoje zaposlenike još davne 1926. godine. Danas, nakon gotovo 100 godina, mnoge kompanije sve više uviđaju da je vrijeme za radikalne promjene.
Stručnjaci napominju da, kada se uzmu u obzir pojave poput nedostatka adekvatnih vještina, talenata, brze promjene u automatizaciji i digitalizaciji, sindroma sagorijevanja i stresa, dolazi se do zaključka da su fleksibilne politike poslovanja i vrednovanja ljudske produktivnosti jedini način da se zadrži i motiviše ljudski kapital koji je dostupan većini kompanija.
Četvorodnevna radna sedmica predstavlja i dalje relativnu novost na svjetskom i domaćem tržištu rada. Također, predstavlja način rada koji bi mogao direktno odgovoriti na nove društvene potrebe i trendove poslovanja te rada, dok bi njegova sve veća implementacija mogla donijeti veće socijalne i održive promjene.
Vrednovanje ljudskog rada
Ideja koja stoji iza 32-satne radne sedmice je optimizacija poslovanja i vrednovanje ljudskog rada prema postignutim rezultatima za razliku od zastarjelog i limitirajućeg ograničavanja na satnicu od 40 sati sedmično.
Uz olakšavanje stresnih faktora koje često zahtijeva balansiranje privatnog i poslovnog dijela života, skraćena radna sedmica blagotvorno djeluje na mentalno zdravlje koje danas postaje sve veći izazov kod radno aktivne populacije.
Poslodavci širom svijeta počeli su da testiraju četverodnevnu radnu sedmicu, što je nakon rada od kuće još jedna promjena koju je pandemija donijela u svijetu rada. Kraću radnu sedmicu, odnosno do četvrtka, počeli su da praktikuju poslodavci u Španiji, Novom Zelandu, Japanu, ali i u Danskoj i na Islandu.
