Rastuća pretilost ugrozit će ekonomije u razvoju

Istraživanje, objavljeno u časopisu "BMJ Global Health", pruža prvu procjenu ekonomskih efekata gojaznosti, velikog pokretača drugih nezaraznih bolesti kao što su rak, dijabetes i srčani problemi.

Kako navodi naučni portal "Medical Xpress", studija je uključivala i projekcije o broju ljudi u svakoj zemlji koji su debeli ili pretili.

"Na globalnom nivou, skoro dvije od tri odrasle osobe prekomjerne su težine i pretile. Procjenjujemo da će to biti tri od četiri odrasle osobe do 2060. godine", rekla je autorica istraživanja Rachel Nugent u obraćanju na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.

Postojeći uvjeti trenutno rezultiraju troškovima u visini od 2,2 posto globalnog BDP-a, a očekuje se da će najveće nazadovanje biti zabilježeno u zemljama s nižim prihodima.

Procjenjuje se da će Kina, Sjedinjene Američke Države i Indija imati najveće gubitke u apsolutnom smislu. Troškovi Kine će, kako se procjenjuje, iznositi 10 biliona dolara, SAD-a 2,5 biliona dolara i Indije 850 milijardi dolara.

Međutim, u smislu udjela u ekonomiji, najteže posljedice će osjetiti Ujedinjeni Arapski Emirati, gdje bi gojaznost mogla nanijeti štetu u visini 11 posto BDP-a, a potom slijedi Trinidad i Tobago sa 10,2 posto BDP-a.

U izvještaju su analizirani i direktni troškovi koje čine prvenstveno medicinski troškovi i indirektni troškovi prijevremene smrtnosti kao i izgubljene produktivnosti. Raniji naučni radovi su se fokusirali samo na medicinske troškove.

"Manje vidljivi gubici odnose se na usporavanje razvoja", rekla je Nugent, potpredsjednica istraživačke agencije RTI International.

"Mogli bismo se brže razvijati, rasti i poboljšati sredstva za život ljudi, ako ne bismo doživjeli nižu produktivnost i ranu smrtnost", dodala je ona.

Bez stigmatizacije

Nugent je istakla da su stanovništvo i ekonomski rast ipak primarni pokretači prevladavanja pretilosti jer, kako zemlje povećavaju svoje prihode, suočavaju se sa promjenom prehrane i posežu za visoko prerađenom hranom.

U bogatim zemljama starenje stanovništva je također glavni faktor jer starije osobe dosta teže gube na težini.

Francesco Branca iz Svjetske zdravstvene organizacije istakao je da postoji niz načina da se odgovori na epidemiju gojaznosti i izbjegnu najgori scenariji.

"Posjedovanje politika koje, naprimjer, oblikuju cijene hrane – tako da hrana koja najviše doprinosi gojaznosti, kao što su pića ili hrana bogata mastima i šećerima, trebaju biti skuplji", rekao je Branca.

Bolji pristup savjetovanju

Ostali koraci uključuju bolje etiketiranje, te pored mjera prevencije, bolji pristup savjetovanju i terapijama lijekovima kao tretmanima.

U izvještaju se naglašava da se ekonomski troškovi pretjerane težine i gojaznosti "ne mogu pripisati ponašanju pojedinca", već su posljedica društvenih i ekonomskih prioriteta koji oblikuju društveno okruženje.

Prema tome, odgovornost za rješavanje problema leži na ljudima koji su na vlasti u nekoj državi.

"Moramo prepoznati da je gojaznost složena bolest sa složenim interakcijama i rješenjima i prestati kriviti pojedince za ova stanja te zaustaviti stigmatizaciju", rekao je Simon Barquera, direktor Meksičkog centra za istraživanje prehrane i zdravlja.