Prijateljstvo važno za fizičko i mentalno zdravlje

Istraživači su otkrili da što su majmuni društveniji, imaju više korisnih crijevnih mikroba u svom imunološkom sistemu. Prije ove studije rezultati su pokazali da čovjekov crijevni mikrobiom igra glavnu ulogu u fizičkom i mentalnom zdravlju.

Bakterije se mogu prenijeti društvenim putem, nečim jednostavnim poput dodira, a naučnici su istraživali kako ovaj proces utječe na rezus makakije, vrstu majmuna. Otkrili su da dobre crijevne bakterije u izobilju kod društvenijih majmuna imaju snažne imunološke funkcije i briljantna protuupalna svojstva. Istovremeno, druželjubivi majmuni imali su manje toksične mikrobiote.

Druženje sa prijateljima

Majmuni koji su provodili manje vremena u druženju sa svojim prijateljima imali su veće količine streptokoka, bakterije koja uzrokuje bolesti poput streptokoknog grla i upale pluća kod ljudi.

Tim naučnika stoga ističe da njihova otkrića, objavljena u časopisu ”Frontiers in Microbiology”, pokazuju da je prijateljstvo jednako važno za naše fizičko zdravlje kao i za naše mentalno blagostanje.

"Ovdje pokazujemo da društveniji majmuni imaju veću količinu korisnih crijevnih bakterija i manju količinu bakterija koje bi potencijalno uzrokovale bolesti", rekla je u saopštenju za medije glavna autorica studije dr. Katerina Johnson, naučna saradnica na Odsjeku za eksperimentalnu psihologiju i Odjelu za psihijatriju Univerziteta u Oxfordu.

Koliko su životinje društvene?

Istraživači su proučavali grupu majmuna rezus makaka koji žive na ostrvu Cayo Santiago, pored istočne obale Portorika. U grupi je bilo 22 mužjaka i 16 ženki u dobi od šest do 20 godina. Više od 1.000 makaka živi na ostrvu od 15,2 hektara – koji žive u nekoliko društvenih grupa.

Naučnici su posmatrali grupe majmuna između 2012. i 2013. godine kako bi izmjerili nivo društvene povezanosti majmuna.

“Makaki su izrazito društvene životinje i njegovanje je njihov glavni način razvoja i održavanja odnosa, tako da dotjerivanje predstavlja dobar pokazatelj društvenih interakcija“, kazala je koautorica dr. Karli Watson sa Instituta za kognitivne nauke na Univerzitetu Colorado-Boulder.

Istraživači su zatim izmjerili sastav i raznolikost crijevnih mikroba u uzorcima stolice majmuna, a potom su analizirali koliko su se majmuni družili.

"Uključenost u društvene interakcije bila je pozitivno povezana s obiljem određenih crijevnih mikroba s korisnim imunološkim funkcijama, a negativno povezana s obiljem potencijalno patogenih članova mikrobiote", istakao je koautor studije dr. Philip Burnet, profesor s Odsjeka za psihijatriju na Univerzitetu u Oxfordu.

Mikrobi u društvenijim bićima

Faecalibacterium i Prevotella su dosta češći kod većine društvenijih majmuna, a Streptococcus je bio zastupljeniji kod manje društvenijih majmuna.

“Posebno je upečatljivo da smo pronašli snažnu pozitivnu vezu između obilja crijevnog mikroba Faecalibacterium i toga koliko su životinje društvene. Faecalibacterium je dobro poznata po svojim snažnim protuupalnim svojstvima i povezana je s dobrim zdravljem”, kaže Johnson te dodaje:

“Odnos između društvenog ponašanja i obilja mikroba može biti direktan rezultat društvenog prijenosa mikroba, naprimjer kroz njegovanje. To može biti i indirektan učinak, jer majmuni koji imaju manje prijatelja mogu biti pod većim stresom, što onda utječe na obilje ovih mikroba. Osim što ponašanje utječe na mikrobiom, također znamo da je to recipročan odnos, pri čemu mikrobiom može zauzvrat utjecati na mozak i ponašanje.”

Koautor dr. Robin Dunbar, profesor sa Odsjeka za eksperimentalnu psihologiju na Univerzitetu u Oxfordu, istakao je da su ovo vrlo važni rezultati.

"Kako naše društvo sve više vremena provodi na internetu umjesto u stvarnom životu, ovi važni rezultati istraživanja naglašavaju činjenicu da smo kao sisavci evoluirali ne samo u društvenom već i u mikrobiološkom svijetu", kazao je dr. Dunbar.