Stanja koja utječu na nervni sistem - kao što su moždani udari, migrene i demencija – povećala su se u odnosu na srčane bolesti i postala vodeći uzrok lošeg zdravlja širom svijeta, kaže se u velikoj novoj analizi u petak.
Više od 3,4 milijarde ljudi - 43 posto svjetske populacije - iskusilo je neurološko stanje 2021. godine, daleko više nego što se ranije mislilo, pokazala je analiza.
Istraživanje su provele stotine istraživača predvođenih američkim Institutom za zdravstvene metrike i procjenu (IHME), koji je postao globalna referenca za zdravstvenu statistiku.
Glavna autorica istraživanja Jaimie Steinmetz iz IHME-a rekla je da rezultati pokazuju da su stanja nervnog sistema sada "vodeći svjetski uzrok ukupnog opterećenja bolestima".
Slučajevi ovih stanja porasli su za 59 posto u posljednje tri decenije, rekla je ona, pri čemu je porast uglavnom uzrokovan činjenicom da je svjetska populacija starila i brzo rasla.
Istraživači su pogledali kako je 37 različitih neuroloških stanja uticalo na loše zdravlje, invaliditet i preranu smrt u 204 zemlje i teritorije od 1990. do 2021. godine.
Ovi podaci korišteni su za procjenu koliko je godina zdravog života izgubljeno zbog svakog stanja, nazvanog invaliditetom prilagođene godine života (DALYs).
Covid-19
Više od 443 miliona godina zdravog života izgubljeno je zbog poremećaja nervnog sistema globalno 2021. godine, što je povećanje za 18 posto u odnosu na 1990, pokazalo je istraživanje.
Međutim, ako se prilagodi starost populacije i rastuća veličina, DALY i smrtni slučajevi od ovih stanja su zapravo pali za oko trećinu, rekli su istraživači.
Najgore stanje daleko je bio moždani udar, koji predstavlja izgubljeno 160 miliona godina zdravog života.
Nakon toga uslijedio je oblik oštećenja mozga zvan neonatalna encefalopatija, migrena i demencija uključujući Alzheimerovu bolest, oštećenje nerava od dijabetesa, meningitis i epilepsija.
Kognitivno oštećenje od Covid-19 rangirano je na 20. mjestu.
„Veoma brzo raste“
Više od 11 miliona ljudi umrlo je od 37 neuroloških stanja 2021. godine, prema istraživanju u časopisu The Lancet Neurology.
Međutim, kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrti, usmrtivši 19,8 miliona ljudi širom svijeta 2022. godine, objavio je IHME prošle godine. Najčešći neurološki poremećaji bili su tenzijske glavobolje i migrene.
Najbrže rastuće stanje bilo je oštećenje nerava zvano dijabetička neuropatija zbog sve većeg broja slučajeva dijabetesa.
Većina ovih stanja nema lijeka. Ali postoje načini da se smanji rizik, uključujući smanjenje stope visokog krvnog pritiska, dijabetesa i konzumacije alkohola, kažu istraživači.
Utjecaj na djecu
Pozvali su da se učini mnogo više na prevenciji, liječenju i rehabilitaciji poremećaja, koji nesrazmjerno pogađaju siromašnije zemlje.
"Svjetski neurološki teret raste veoma brzo i u narednim decenijama će staviti još veći pritisak na zdravstvene sisteme", upozorio je koautor studije Valery Feigin.
Prvi put serija istraživanja Globalnog tereta bolesti koja je u toku bavila se utjecajem neuroloških poremećaja na djecu.
Oni su činili gotovo petinu svih DALY-a, što znači da su djeca širom svijeta izgubila 80 miliona godina zdravog života zbog ovih stanja samo u 2019. godini.
