Nedostatak vitamina D povezan sa većim rizikom od rane smrti

Autori istraživanja sa Univerziteta Južne Australije – UniSA ističu da njihova otkrića naglašavaju važnost pridržavanja zdravih smjernica za nivo vitamina D.

Prema prethodnim procjenama, manjak vitamina D u Sjedinjenim Američkim Državama ima oko 40 posto odrasle populacije. Ova najnovija studija pokazuje da, što je veći nedostatak vitamina D, veći je i rizik od prerane smrti.

Vitamin D je esencijalni nutrijent

Vitamin D je esencijalni nutrijent koji pomaže da kosti i mišići budu jaki i zdravi. Dok su prethodna istraživanja zabilježila moguću povezanost između nivoa vitamina D i mortaliteta, glavni autor studije i doktorski kandidat na UniSA Josh Sutherland ističe da je bilo teško utvrditi uzročne efekte.

"Iako je ozbiljan nedostatak vitamina D rjeđi u Australiji nego drugdje u svijetu, on i dalje može utjecati na ljude koji su zdravstveno ugroženi, starije osobe i one koji ne dobijaju dovoljno vitamina D zdravim izlaganjem suncu i ishranom", kaže Sutherland u univerzitetskom saopštenju te naglašava:

“Naša studija pruža snažne dokaze o povezanosti između niskog nivoa vitamina D i mortaliteta, a ovo je prva studija te vrste koja uključuje i smrtnost uzrokovanu respiratornim bolestima kao ishod.”

Sutherland dodaje da su ponudili jasne i konkretne dokaze u istraživanju.

“Koristili smo novu genetsku metodu da istražimo i potvrdimo nelinearne odnose koje smo primijetili u opservacijskim okruženjima, i tako smo bili u mogućnosti dati snažne dokaze o povezanosti između niskog statusa vitamina D i prerane smrti”, rekao je Sutherland te dalje dodao:

“Nedostatak vitamina D povezan je sa smrtnošću, ali kako klinička ispitivanja često nisu uspjela regrutirati ljude s niskim nivoima vitamina D, ili im je bilo zabranjeno uključiti učesnike s nedostatkom vitamina, bilo je izazovno uspostaviti uzročno-posljedične veze.”

Ljudi s ozbiljnim nedostatkom vitamina D

Istraživački tim je koristio Mendelovu randomizaciju za procjenu 307.601 kartona pacijenata koje je dostavila UK Biobank, velika biomedicinska baza podataka i istraživački resurs koji sadrži anonimizirane genetske, životne i zdravstvene informacije od pola miliona učesnika iz Ujedinjenog Kraljevstva. Baza podataka Biobanke uključuje uzorke krvi, skeniranje srca i mozga i genetske podatke.

Istraživači su smatrali da je nizak nivo vitamina D manji od 25 nmol/L, a prosječna koncentracija bila je 45,2 nmol/L.

Tokom 14-godišnjeg perioda praćenja istraživači su otkrili obrazac: rizik od smrti značajno se smanjio s povećanom koncentracijom vitamina D, a najjači efekti zabilježeni su kod osoba s teškim nedostatkom.

Promoviranje vitamina D

Profesorica Elina Hypponen, viša istraživačica i direktorica Australskog centra za precizno zdravlje pri UniSA, kaže da je potrebno više istraživanja kako bi se pomoglo u formiranju novih, učinkovitih strategija javnog zdravlja za promoviranje vitamina D i smanjenje rizika od prerane smrti povezane s niskim nivoima vitamina D.

“Poruka je jednostavna: ključ je u prevenciji. Nije dovoljno samo razmišljati o nedostatku vitamina D kada se već suočavate sa životno izazovnim situacijama, jer bi rana akcija mogla napraviti veliku razliku“, objašnjava prof. Hypponen te dodaje:

“Veoma je važno nastaviti sa javnim zdravstvenim naporima kako bi se osiguralo da ranjivi i stariji ljudi održavaju dovoljan nivo vitamina D tokom cijele godine.”

Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu “Annals of Internal Medicine“.

Vitamin sunca

Vitamin D ili kalciferol je antirahitični vitamin, a često ga nazivaju i vitaminom sunca. Spada u grupu liposolubilnih vitamina. Iz historijskih se razloga svrstava među vitamine iako se po većini obilježja radi o hormonu (steroidna struktura). Zajedno sa paratireoidnim hormonom reguliše koncentraciju kalcijevih jona u plazmi.

Prije njegovog otkrića mnogi ljudi su bolovali od rahitisa, a posebno djeca. Zato su mu u prošlosti posvetili naročitu pažnju. Danas se zna da taj vitamin može spriječiti i liječiti rahitis.

Glavni simptomi toksičnosti vitamina D proizlaze iz hiperkalcijemije. Mogu se razviti anoreksija, mučnina i povraćanje, a cesto ih slijedi poliurija, polidipsija, slabost, nervoza, pruritus, te konačno zatajenje bubrega.

Vitamin D čini grupu sekosteroida topivih u mastima. Receptori D vitamina prisutni su gotovo u cijelom tkivu ljudskog tijela i imaju utjecaj na njegov razvoj i funkciju. Vitamin D utječe na razvoj i zdravlje kostiju, mišićnu funkciju i povezuje se s imunitetom i rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Osobe koje boluju od osteoporoze, autoimunih bolesti, akutnih i hroničnih bolesti bubrega i jetre, zloćudnih, neuroloških, endokrinih i psihijatrijskih bolesti često imaju manjak vitamina D.

Vitamin D se stvara u koži prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti (ultraljubičastom zračenju) i dobiva iz hrane, uglavnom iz ribljih ulja i žumanjaka. U nekim razvijenim zemljama mlijeko i druge vrste hrane su obogaćeni vitaminom D. Potrebe za vitaminom D se povećavaju tokom starenja.