Kako bolje spavati: Redovno vježbajte

Postoje mnoga pomagala za spavanje za koja se tvrdi da pomažu u pospješivanju sna, od tableta na recept do lijekova bez recepta, ali rezultati najnovijeg istraživanja iz Norveške pokazuju da je najbolji recept za dobar san solidan trening u teretani.

Naučnici sa Norwegian University of Science and Technology (Norveškog univerziteta za nauku i tehnologiju) navode da je manja vjerovatnoća da će osobi u dobroj fizičkoj spremnosti biti potreban recept za tablete za spavanje od ljekara. Analizirano je preko 34.000 odraslih osoba kako bi se došlo do ovih rezultata o značaju treniranja.

“Primijetili smo da ljudi koji su u boljoj fizičkoj kondiciji imaju manji rizik od uzimanja tableta za spavanje na recept“, rekla je u studiji Linda Ernstsen, vanredna profesorica na Odsjeku za javno zdravlje i njegu s Norveškog univerziteta za nauku i tehnologiju (NTNU).

Koristi od vježbanja

U ovoj studiji korišteni su podaci koji su prvobitno prikupljeni za opsežno norveško istraživanje za zdravlje Trondelag (Studija HUNT). Oko 240.000 ljudi iz Trondhajma u Norveškoj učestvovalo je u istraživanju od njegovog početka 1984. godine, a do sada su obavljena četiri kruga istraživanja.

S namjerom da pomognu istraživačima da prate kako se zdravlje ljudi razvija tokom godina, autori studije povezali su podatke iz HUNT-a s informacijama iz norveške baze podataka o receptima kako bi proveli ovaj najnoviji projekat. Učesnici treće HUNT studije (2006-2008) praćeni su sve do 1. januara 2018. godine.

“Skoro 5.800 učesnika primilo je prve lijekove za spavanje na recept tokom perioda studije“, kazala je prof. Ernstsen.

Oko 17 posto problema sa spavanjem u ovoj grupi postalo je dovoljno ozbiljno da treba recept od ljekara. Međutim, oni koji su bili u najboljem fizičkom stanju koristili su manje lijekova na recept.

“Ovi rezultati pokazuju da vam fizička kondicija može pomoći da bolje spavate“, napominje prof. Ernstsen.

Manje lijekova za spavanje

Naročito se čini da su prednosti spavanja uzrokovane vježbanjem veće kod muškaraca nego kod žena. Fizički najspremniji muškarci pokazali su 15 posto manji rizik od potrebe za lijekovima za spavanje.

“Odgovarajući postotak rizika za fizički najspremnije žene bio je mnogo manji. Ali žene koje imaju problema sa snom mogu imati koristi od vježbanja kako bi bile u boljoj formi”, rekla je prof. Ernstsen.

Sve u svemu, autori studije vjeruju da bi ovi rezultati trebali utjecati na savjete o spavanju koje doktori daju pacijentima.

“Naši rezultati podržavaju ideju da poboljšanje ili održavanje kondicije može biti efikasna alternativa za prevenciju problema sa spavanjem“, zaključuje prof. Ernstsen.

Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu “Mayo Clinic Proceedings“.

Vježbom produžite život

Općepoznata je činjenica da bavljenje sportom pozitivno utječe na ljudsko zdravlje.

Vježbom popravljate svoje zdravlje i čuvate organizam od niza bolesti i poremećaja: stresa, osteoporoze, bola u leđima, povećanog krvnog tlaka, povećanog holesterola, povećanog šećera u krvi, pretilosti i karcinoma.

U borbi protiv stresa, vježbanje pomaže kao način izbacivanja negativne energije iz organizma. Vježbanje smanjuje nivo “hormona stresa“ – kortizola, a povećava nivo endorfina – hormona zaslužnog za osjećaj sreće i prirodne energije.

Istraživači potvrđuju da redovno vježbanje smanjuje osjetljivost na stres, ali i olakšava borbu s već postojećim stresom. Tjelesna aktivnost smanjuje simptome bola u leđima, s kojim se suočava čak 80 posto ljudi. Neaktivnost pojačava osjećaj boli, mišićne napetosti i ukočenosti križne i lumbalne regije leđa.

Američko društvo za borbu protiv raka navodi da je fizička aktivnost primarna komponenta u prevenciji nekih oblika karcinoma. Prije svega se to odnosi na karcinome crijeva, maternice, debelog crijeva, dojke i pluća.

Ljekari navode da vježbanje jača čovjekov imunološki sistem, što pomaže u prevenciji karcinoma, ali i u usporavanju širenja malignih stanica. Ljudi koji se aktivno bave sportom u prosjeku dokazano duže žive.

Vježbanje također potiče obnavljanje stanica mozga te pozitivno utječe na rad dijelova mozga zaduženih za pamćenje i učenje. Manjak fizičke aktivnosti jedan je od najčešćih faktora rizika od srčanih oboljenja. Vježbanje jača srce, a samo zdravo srce može lakše pumpati krv kroz organizam.

Finska studija o prevenciji dijabetesa pokazuje da umjerena fizička aktivnost i uravnotežena prehrana smanjuju opasnost od razvoja šećerne bolesti čak za 50 do 60 posto. Vježbanje također pozitivno utječe na visok krvni tlak i smanjuje opasnost od srčanog udara.

Koliko vježbati

Preporučuje se da se svaki dan bavite nekom sportskom aktivnošću minimalno 30 minuta. To je minimum preporučene tjelesne aktivnosti za sve odrasle osobe.

Ako i nakon 30 minuta vježbanja dnevno ne uspijevate regulisati ili održati tjelesnu težinu, možete produžiti trening na 60 minuta dnevno.

Michael Joyner, profesor sa Mayo Clinic u Rochesteru, navodi da je brzo hodanje najbolja fizička aktivnost za očuvanje i poboljšanje zdravlja.

Studije pokazuju da osobe koje redovno hodaju lako održavaju željenu tjelesnu težinu. Također, starije osobe koje svakodnevno hodaju imaju poboljšanu funkciju hipokampusa, dijela mozga zaduženog za pamćenje.

Aerobni trening (hodanje, trčanje, vožnja bicikla) poboljšava stanje kardiovaskularnog sistema.