Intenzivni kućni poslovi dobri za srce kao i odlazak u teretanu

Intenzivna fizička aktivnost tokom svakodnevnih poslova korisna je kao i bavljenje sportom ili odlazak u teretanu. Također smanjuje rizik od razvoja raka, kardiovaskularnih bolesti i bilo koje druge bolesti opasne po život, tvrde naučnici sa Univerziteta u Sidneju.

Rezultati studije su zasnovani na analizi više od 87.500 odraslih Britanaca praćenih u prosjeku sedam godina. To je prva studija koja je precizno istražila zdravstvene prednosti onoga što je međunarodni tim naučnika nazvao VILPA (snažna povremena fizička aktivnost u načinu života).

“Naša studija pokazuje da se slične prednosti kao kod intervalnog treninga visokog intenziteta (HIIT) mogu postići povećanjem intenziteta usputnih aktivnosti koje se obavljaju kao dio svakodnevnog života, i što više, to bolje“, kaže glavni autor studije Emmanuel Stamatakis, profesor fizičke aktivnosti i zdravlja stanovništva u Centru Charles Perkins Univerziteta u Sidneju.

“Nekoliko vrlo kratkih ali intenzivnih aktivnosti u ukupnom trajanju od tri do četiri minute dnevno moglo bi značiti mnogo, a postoje mnoge dnevne aktivnosti koje se mogu praktikovati da povećaju broj otkucaja srca”, kazao je prof. Stamatakis.

Manji rizik od srčanih bolesti

VILPA su vrlo kratke ali energične vježbe ili aktivnosti koje traju jednu ili dvije minute – poput trčanja za autobusom ili igranja energičnih igrica s djecom. Tri sesije dnevno smanjuju stopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti za 49 posto, a smrtnost od raka i drugih uzroka smanjuju za oko 40 posto.

Profesor Stamatakis i njegove kolege analizirali su podatke sa narukvica koje je nosio 25.241 učesnik u UK Biobanki koji se prije studije nisu bavili nekim sportom ili vježbanjem. Identificirali su uporedive rezultate kod 62.344 vršnjaka koji su praktikovali energične fizičke aktivnosti u svakodnevnom životu.

Rezultati studije pokazuju da bez obzira na to da li se energična aktivnost upražnjava kao dio strukturiranih vježbi ili kućnih poslova, zdravstvene prednosti su i dalje iste. Većina ljudi starijih od 40 godina ne vježba redovno i ne bavi se sportom. Ipak, usputna fizička aktivnost može prevladati mnoge poteškoće i barijere, smatra prof. Stamatakis.

“Pojačavanje intenziteta svakodnevnih aktivnosti ne zahtijeva mnogo vremena, pripremu, članstvo u klubu i nikakve posebne vještine. To jednostavno znači ubrzanje tempa dok hodate ili obavljate kućne poslove s malo više energije“, objašnjava prof. Stamatakis.

Šest minuta aktivnosti dnevno može vam spasiti život

Studija je pokazala da je skoro devet od 10 volontera uspjelo obaviti VILPA-u, pri čemu je 93 posto tih sesija trajalo do jedne minute. U prosjeku, učesnici su radili osam VILPA aktivnosti u trajanju do jedne minute svakog dana, odnosno ukupno šest minuta dnevno. Intenzivne aktivnosti su trajale u prosjeku oko 45 sekundi.

Autori studije su otkrili da je najveći napredak među onima koji su imali četiri do pet energičnih aktivnosti dnevno u poređenju sa nijednom. Veće koristi su registrovane s većim količinama energičnih aktivnosti, što pokazuje da što više ljudi povećaju svoju aktivnost, to je bolje za njihovo zdravlje.

Maksimalan broj energičnih sesija (11) je doveo do smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma za 65, odnosno 49 posto, u poređenju sa ljudima koji nisu radili VILPA aktivnosti.

“Ovi rezultati pokazuju koliko mogu biti korisni detaljni i objektivni podaci o fizičkoj aktivnosti kada se prikupe na velikoj populaciji. Stoga smo veoma zahvalni svim od 100.000 učesnika UK Biobank koji su sedam dana nosili monitor aktivnosti kako bismo mogli dobiti ove korisne podatke”, kazala je profesorica Naomi Allen, glavna naučnica u UK Biobank.

Smjernica za vježbanje

Istraživači pozivaju da se ažuriraju postojeće smjernice za fizičku aktivnost i klinički savjeti kako bi se održao korak s ovim područjem istraživanja koje se konstantno razvija.

Trenutne globalne smjernice impliciraju da zdravstvene prednosti fizičke aktivnosti snažnog intenziteta dolaze od strukturirane fizičke aktivnosti kao što je bavljenje sportom ili trčanje u slobodno vrijeme.

Tek 2020. godine globalne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o fizičkoj aktivnosti i sjedilačkom ponašanju, kojima je kopredsjedavao prof. Stamatakis, pokazale su da se “svaka aktivnost računa“. Tada je uklonjena odredba da se aktivnost akumulira u intervalima od 10 minuta.

“Naša prethodna saznanja o zdravstvenim prednostima snažne fizičke aktivnosti potiču iz studija zasnovanih na upitnicima, ali upitnici ne mogu mjeriti kratke aktivnosti bilo kakvog intenziteta“, kazao je prof. Stamatakis te dodao:

“Sposobnost današnje tehnologije da pokaže energične fizičke aktivnosti, kao što je VILPA, ima ogroman potencijal za razumijevanje najizvodljivijih i vremenski najefikasnijih načina vježbanja od kojih ljudi mogu imati koristi, bez obzira na to da li se radi o rekreaciji ili dijelu svakodnevnog života.”

Trenutno, zdravstveni stručnjaci preporučuju najmanje 150 minuta aerobne vježbe umjerenog intenziteta sedmično ili 75 minuta snažnih aerobnih vježbi, ili kombinaciju oboje.

Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu “Nature Medicine“.