Istraživači američkog Instituta Kaiser Permanente ističu da je njihovo istraživanje pokazalo da ljudi koji su izloženi nivou zagađenja iznad trenutnih američkih standarda kvaliteta zraka imaju veću vjerovatnoću da umru od posljedica kardiovaskularnih bolesti.
Rezultati studije pokazuju da svjetski regulatorni standardi ne štite ljude dovoljno te da ih je potrebno dodatno pooštriti. Ovi rezultati dolaze iz analize nad 3,7 miliona odraslih u Kaliforniji, što je jedna od najvećih studija u ovoj oblasti.
“Otkrili smo da ljudi izloženi zraku zagađenom finim česticama imaju povećan rizik od srčanog udara ili umiranja od koronarne bolesti srca, čak i kada su ti nivoi izloženosti na ili ispod postojećih standarda kvaliteta zraka“, kazala je glavna autorica studije Stacey Alexeeff, istraživačica u Institutu Kaiser Permanente.
“Naš rad ima potencijal da odigra važnu ulogu u trenutnim raspravama koje vodi Agencija za zaštitu okoliša (EPA) o tome da li, i u kojoj mjeri, pooštriti standarde kvaliteta zraka kako bismo zaštitili javnost od posljedica zagađenja”, rekla je Alexeeff.
Nivo finih čestica PM2,5 Tim istraživača analizirao je nivoe finih čestica PM2,5, vodećeg ekološkog faktora rizika za bolesti. Čestice PM2,5 su manje od pedesetine širine ljudske dlake, a dospiju u krv kroz pluća, čineći je ljepljivom i izazivajući upalu. Čestice obično potiču od ispušnih plinova dizela, dima od drveta, guma i cestovne prašine. Postojeći godišnji regulatorni standard američke Agencije za zaštitu okoliša za zagađenje zraka česticama PM2,5 iznosi 12 mikrograma po kubnom metru.
Međutim, autori studije otkrili su da izloženost koncentraciji između 12 i 13,9 mikrograma po kubnom metru pokazuje povezanost s 10, odnosno 16 posto povećanim rizikom od srčanog udara i umiranja od srčanih ili kardiovaskularnih bolesti.
U januaru je EPA objavila prijedlog za smanjenje prihvatljivog nivoa na između 9 i 10 mikrograma uz obrazloženje da javno zdravlje nema adekvatnu zaštitu od zagađenja zraka. Istraživanje u Kaliforniji Učesnici najnovijeg istraživanja živjeli su u Kaliforniji najmanje godinu dana. Istraživači su ih pratili i do jedne decenije.
Stope smrtnosti od srčanog udara i srčanih bolesti također su porasle za šest, odnosno sedam posto, među onima koji su bili izloženi umjerenim koncentracijama čestica od 10 do 11,9 mikrograma po kubnom metru.
Rezultati pokazuju da bi postojale značajne zdravstvene koristi kada bi novi standard bio 10 mikrograma po kubnom metru ili manje. Povećani rizik od srčanog udara se zadržao čak i pri koncentracijama od osam do 9,9 mikrograma, što ukazuje da bi bilo manje slučajeva ako bi novi standard bio ispod osam mikrograma.
U studiji je također dokazana povezanost života u siromašnijim četvrtima sa izloženošću zagađenju i rizikom od kardiovaskularnih bolesti. “Pronašli smo snažne dokaze da je susjedstvo važno kada je u pitanju izloženost ovoj vrsti zagađenja zraka“, napominje koautor studije dr. Stephen Van Den Eeden.
“Najsnažnija povezanost između izloženosti zagađenju zraka i rizika od kardiovaskularnih bolesti u našoj studiji uočena je kod ljudi koji žive u sredinama sa nižim socioekonomskim uvjetima, gdje se često nalazi više industrije, prometnijih ulica i više autoputeva”, kazao je Van Den Eeden.
Potrebne promjene politike zaštite okoliša Autori istraživanja nadaju se da će njihova studija donekle utjecati na tekuće diskusije o politici zaštite okoliša.
“Naša studija jasno nudi dokaze da trenutni regulatorni standardi nisu dovoljni da zaštite građane“, kazala je dr. Alexeeff te naglasila: “Naši rezultati podržavaju analizu EPA-e da je snižavanje standarda na najmanje 10 mikrograma po kubnom metru potrebno za zaštitu ljudi. Naši nalazi također sugeriraju da je snižavanje standarda na 8 mikrograma po kubnom metru potrebno kako bi se smanjio rizik od srčanog udara.”
Viši autor dr. Stephen Sidney opisuje studiju kao jednu od najvećih koja se bavi proučavanjem utjecaja zagađenja zraka na bolesti srca.
“Važno je da su nam elektronski zdravstveni kartoni Kaisera Permanentea omogućili da uzmemo u obzir i druge faktore koji mogu povećati rizik od srčanog udara ili razvoja kardiovaskularnih bolesti, kao što su pušenje, indeks tjelesne mase ili druge bolesti, kao što je dijabetes. To nam omogućava da budemo sigurni u svoj zaključak da zagađenje zraka finim česticama ima štetne posljedice na kardiovaskularno zdravlje”, zaključuje dr. Sidney.
Bolest srca može se razviti kada se holesterol nakuplja unutar arterija, sprečavajući ključni ljudski organ da dobije krv i kiseonik koji su mu potrebni.
Kardiovaskularne bolesti obuhvataju sva stanja koja mogu utjecati na srce i krvne sudove kao što su zatajenje srca, moždani udar i bolest perifernih arterija.
