Najviše priliva investicija tokom prošle godine bilo je iz Velike Britanije - 271,8 miliona KM.      Foto: AA Archive

Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u prošloj godini iznosio je 1,44 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos, pokazuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) koja je objavila rezultate statističkog istraživanja o direktnim stranim investicijama za 2022. godinu.

"Ovi rekordni tokovi direktnih investicija u 2022. godini su za 310 miliona KM, odnosno za 21 posto veći nego u 2021. godini, kada su iznosili 1,13 milijardi KM. Glavnina ovog rasta stranih direktnih investicija je posljedica visokih reinvestiranih zarada postojećih nefinansijskih i finansijskih preduzeća sa stranim investicijama, dok su ulaganja u obliku vlasničkog kapitala i ostalog kapitala (međukompanijskog pozajmljivanja) iznosila ukupno 500 miliona KM", saopšteno je iz CBBIH.

U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom prošle godine bilo je iz Velike Britanije (271,8 miliona KM), zatim iz Austrije (175,8 miliona KM), Holandije (166,6 miliona KM), Njemačke (159,5 miliona KM) i Srbije (134,4 miliona KM).

"Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom u iznosu od 199,9 miliona KM, zatim u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti u iznosu od 146,8 miliona KM, te u oblasti proizvodnje baznih metala 122,9 miliona KM", navodi se u izvještaju.

Na kraju 2022. godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 17,45 milijardi KM, a ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja i poslovanih rezultata preduzeća u stranom vlasništvu u prethodnim godinama. Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,69 milijardi KM ili 15,4 posto ukupnog stanja investicija), Hrvatsku (2,54 milijarde KM ili 14,6 posto) i Srbiju (2,43 milijardi KM ili 13,9 posto).

"Posmatrano po djelatnostima, najviše stanje direktnih stranih investicija je registrovano u oblasti finansijskih usluga (3,42 milijardi KM), a vezano je za investiranje u bankarski sistem, zatim u oblastima telekomunikacija (1,75 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,68 milijardi KM), što govori da se na ove tri oblasti odnosi skoro 40 posto stanja investicija", dodaje se u izvještaju.

U skladu s politikom revizije i na osnovu dodatnih podataka prikupljenih u ovogodišnjem istraživanju, zajedno s objavljivanjem podataka za 2022. godinu, izvršene su revizije podataka i za prethodne dvije godine.

TRT Balkan / agencije