”Muzej bosanskog kraljevstva“ otvorio je sinoć prvu muzejsku postavku "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189–1461. godine)" autora dr. Enesa Dedića.
Izložba obuhvata vremenski period od 1189. do 1461. godine i prati transformaciju banovine u kraljevinu Bosnu kroz povelje njenih vladara i vlastelina, napisane u Bosni.
Postavka obuhvata: Povelju Kulina bana Dubrovčanima (1189), Povelju bana Stjepana II Kotromanića Dubrovčanima o ustupanju Stona i Pelješca (1333), Povelju bana Tvrtka Kotromanića kojom potvrđuje povlastice svojih prethodnika Dubrovčanima (1367), Povelju kralja Tvrtka I Dubrovčanima (1378), Povelju kneza Pavla Radinovića Dubrovčanima (1397), Povelju kralja Tvrtka I o ukidanju trga za prodaju soli u župi Dračevici (1382), Povelju kralja Ostoje Dubrovčanima o ustupanju Primorja (1399), Povelju vojvode Sandalja i braće mu Vukca i Vuka kojom ustupaju Dubrovčanima svoj dio Konavala (1419), Povelju kralja Stjepana Tomaša Dubrovčanima kojom potvrđuje povelje svojih prethodnika (1444) i Povelju kralja Stjepana Tomaševića Dubrovniku (1461).
Izložba je trajno postavljena na tvrđavi Ostrožac na Uni u Cazinu, ali će i gostovati u svim krajevima Bosne i Hercegovine i svijeta.
Otvorenjem izložbe "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189–1461. godine)" autora dr. Enesa Dedića “Muzej bosanskog kraljevstva“ je otvoren za javnost. Izložba trajno ostaje na tvrđavi Ostrožac na Uni u Cazinu, a građani je već od danas mogu posjetiti.
"Veoma sam sretan što smo imali priliku prezentirati svoj rad i izložbu 'Povelje bosanskih vladara i vlastelina'. Ovo je tek prvi korak na dugom putu na koji smo krenuli. Mnogo rada je ispred nas, a naš entuzijazam da idemo dalje još je jači. Nakon mnogo truda i rada sada imamo i povratnu informaciju od javnosti. Građani su oduševljeni našom inicijativom, a upravo je to i bio naš motiv, da svakodnevnici i građanima približimo historiju, da premostimo jaz između nauke i građana. Danas imate mogućnost pročitati šta piše u nekoj od navedenih povelja i sami doći do svojih zaključaka bez posrednika i stvoriti vlastiti stav o tome”, rekao je Adnan Hajrulahović, voditelj „Muzeja bosanskog kraljevstva“.
Povelje bosanskih vladara i vlastelina srednjeg vijeka predstavljaju jedan od najznačajnijih segmenata kulturne baštine današnje Bosne i Hercegovine.
“Njihov značaj iz današnje perspektive je višestruk. Ovi dokumenti nude širok spektar podataka o jednoj minuloj epohi i državi, ukazuju na sve elemente onovremene bosanske državnosti, političkim, privrednim, ekonomskim i kulturnim sistemima. Pojedine povelje su sadržajnije, značajnije i svečanije, neke su u javnosti postale iznimno poznate, druge potpuno zapostavljene. Zajednička karakteristika im je da su to glasovi bosanskih banova, kraljeva, vlastelina, odnosno bosanskog naroda srednjega vijeka”, kazao je autor izložbe Dedić.
Dodao je kako s obzirom na to da je tokom pet stoljeća opstojnosti bosanske države sačuvano samo nekoliko procenata od ukupnog broja sačinjenih povelja, neminovno je preživjela slova, riječi, rečenice i poruke danas poštovati, interpretirati i ispravno razumjeti.
”Produkti bosanskih kancelarija su pisani staroslavenskim jezikom, od tadašnjih susjeda nazivanim i bosanskim jezikom. Ćirilično pismo bosanskih povelja pokazuje jasne osobenosti svojstvene bosanskim kancelarijama, ali prema uzusima današnjih društvenih normi, prisutan je ozbiljan problem u njegovoj percepciji. Povelje pisane latinskim jezikom odražavaju snažnu inkorporiranost Bosne u jedinstvenu feudalnu evropsku kulturološku matricu. Približiti ove pisane riječi našim današnjim i budućim generacijama nameće se kao neminovan korak u razumijevanju bosanskohercegovačke historije, baštine i elemenata identiteta”, kazao je Dedić.
