Jedna od dvije mape putovanja Evlije Čelebije izložena je u Nacionalnoj biblioteci Katara.
Huseyin Sen, istraživač historije, odgovoran za mape i rukopise u biblioteci, rekao da je Nacionalna biblioteka Katara, koju je dizajnirao holandski arhitekta Rem Koolhaas, otvorena 2017. godine.
Biblioteka je osnovana da bude riznica pisane historije i medij za prenos znanja između različitih kultura. Ona je u suštini referentna institucija za arapsko i islamsko naslijeđe i platforma za širenje savremenih intelektualnih i literarnih mišljenja. Projektirana je da oblikom i sadržajem bude trodimenzionalna: nacionalna biblioteka, javna biblioteka i istraživačka biblioteka u jednom.
Sen radi u dijelu koji se naziva "Biblioteka baštine", koji je dizajniran kao stalna izložbena površina, a predstavlja lokalitet arheoloških iskopavanja.
"U ovom dijelu nalazi se mapa koju je nacrtao sam Evlija Čelebija, što je najvažnije djelo u našoj kolekciji mapa", kazao je Sen. U tom dijelu se nalaze rijetki radovi na različitim jezicima. "Zbirka 'Biblioteka baštine' obuhvata oko 3.500 rukopisa, 1.400 mapa, 500 kaligrafskih levha, 35.000 arapskih štampanih djela, 25.000 rijetkih djela na stranim jezicima, 80.000 fotografija i 20.000 arhivskih dokumenata. Ovo je jedna od najvažnije kolekcije na Bliskom istoku", pojasnio je Sen.
Istakao je da se prostor stalne postavke sastoji od 12 odjeljaka. Izložena su i važna djela osmansko-turske historije.
"U dijelu sa mapama nalaze se osmanske mape iz 19. vijeka. Ovdje se može vidjeti veoma važna osmanska mapa, koja je jedina kopija na svijetu, a koju je sultan Selim III naručio iz Evrope", rekao je Sen. Istakao je da je najvažnije djelo zbirke mapa Evlije Čelebije. "Ovdje se nalazi jedna od dvije mape u svijetu koje se pripisuju Evliji Čelebiji. Druga se nalazi u Vatikanskoj biblioteci i nedavno je objavljena knjiga o tome", izjavio je Sen.
Još ne postoji knjiga o mapi u biblioteci u Kataru, samo članak. "Britanski ambasador William Trumbull služio je u Istanbulu između 1687. i 1691. godine. Ona je iz njegove kolekcije. Kupio ju je šeik Hasan 1988. godine i donirao biblioteci. Mapa je dužine oko četiri metra i širine 40 centimetara.
Sastoji se od osam listova zalijepljenih zajedno. Prof. dr. Zekeriya Kursun, na osnovu svojih istraživanja je otkrio da ovu mapu treba pripisati Evliji Čelebiji. To je veoma važno djelo o turskoj historiji. Na mapi postoje opisi gradova, postoje gradovi Bagdad, Erzurum i Urfa. Ovdje date informacije se također preklapaju sa informacijama u 'Putopisu' Evlije Čelebije", pojasnio je Sen.
Putopisac Evlija Čelebija rodio se u Istanbulu 1611. godine. U razdoblju od četrdeset godina poduzeo je više velikih putovanja po tadašnjem Osmanskom carstvu i izvan njega.
On u svome čuvenom djelu "Putopis", nastalom polovinom 17. stoljeća, daje opširne opise brojnih gradova na Balkanu, uključujući i bosanske.
