Rat Rusije i Ukrajine traje dvije godine, označavajući još jednu mračnu prekretnicu u sukobu za koji su Ujedinjene nacije (UN) upozorile da će ostaviti uticaj koji će se "osjećati generacijama".
Od 24. februara 2022. godine, rat je odnio živote najmanje 10.582 civila, uključujući 5.017 muškaraca, 3.093 žene i 587 djece, prema posljednjim podacima UN-a objavljenim ove sedmice.
Povrijeđeno je najmanje 19.875 osoba, uključujući 6.524 muškarca, 4.546 žena i 1.298 djece, objavio je Ured visokog komesara UN-a za ljudska prava, ističući da su stvarne brojke vjerovatno "značajno veće".
Podaci UN-a pokazuju da je skoro 6,5 miliona Ukrajinaca potražilo utočište širom svijeta, dok je oko 3,7 miliona više raseljenih unutar zemlje.
Prema svim procjenama, izgledi za mir u ovom trenutku su slabi jer su dvije strane i dalje u oštrom sukobu.
Kijev želi da Moskva odustane od svih svojih teritorijalnih pretenzija, povuče svoje snage sa ukrajinske teritorije i da finansijsku nadoknadu za nanesenu štetu.
Moskva, s druge strane, insistira da Ukrajina odloži zakon o zabrani pregovora s Rusijom i želi da se vrati svom neutralnom, nesvrstanom i nenuklearnom statusu, kao i da osigura prava i slobode svojih građana koji govore ruski.
U posljednja 24 mjeseca došlo je do nekoliko ključnih incidenata i strateškog preokreta događaja.
- "Specijalna vojna operacija" -
Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je početak "specijalne vojne operacije" u Ukrajini 24. februara 2022. godine, tri dana nakon što je rekao da će Moskva priznati ukrajinske regije Donjeck i Luganjsk kao nezavisne države.
Globalni odgovor na Putinovu najavu bio je izuzetno negativan, a predvodile su ga zapadne zemlje koje su "ošamarile" Moskvu prvim od mnogih paketa sankcija.
U početnoj fazi, ruske snage su značajno napredovale prema Kijevu. Do žestokih sukoba došlo je u Irpinu i Buči, nakon čega je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio Rusiju da je tamo počinila ratne zločine, što je Moskva demantovala.
Krajem marta, Rusija je najavila da će "radikalno smanjiti aktivnost" u Kijevu i Černjigovskoj oblasti, dok je Ukrajina 2. aprila rekla da je ponovo preuzela kontrolu nad čitavom regijom Kijev.
Kontrola Zaporožja
Ruske snage su 4. marta preuzele kontrolu nad Zaporožjem, najvećom nuklearnom elektranom u Evropi i jednom od najvećih u svijetu.
Moskva i Kijev od tada redovno optužuju jedni druge za granatiranje elektrane i okoline, izazivajući strah od nuklearne katastrofe.
Dogovor o žitu
Turkiye, Ujedinjene nacije, Rusija i Ukrajina postigle su 22. jula u Istanbulu sporazum o obnavljanju izvoza žitarica iz tri ukrajinske crnomorske luke koje su bile obustavljene zbog rata.
Ugovorom je uspostavljen koordinacijski centar za obavljanje zajedničkih inspekcija na ulazima i izlazima iz luka i osiguravanje sigurnosti ruta.
Ugovor, koji je prvobitno određen na period od 120 dana, obnavljan je nekoliko puta, prije nego što se Rusija na kraju povukla u julu 2023. godine.
Djelimična mobilizacija u Rusiji
Putin je 21. septembra dao odobrenje za djelimičnu mobilizaciju u Rusiji, prvi put od Drugog svetskog rata, prema kojoj će 300.000 Rusa između 18 i 50 godina biti pozvano u vojnu službu.
Jednostrano pripajanje ukrajinskih regija
Putin je 30. septembra proglasio jednostranu aneksiju četiri ukrajinske regije – Donjecka, Luganjska, Zaporožja i Hersona.
Saopćenje je uslijedilo nakon što su proruske vlasti sprovele referendume u regionima od 23. do 27. septembra.
Međunarodna zajednica, uključujući Turkiye, Sjedinjene Američke Države i nekoliko evropskih zemalja, osudila je referendume i odbila da prizna njihovu valjanost.
Kao odgovor, Zelenski je potpisao dekret kojim se ruska aneksija četiri regiona, kao i aneksija Krima 2014. godine, proglašava ništavnom.
Eksplozija na Krimskom mostu
Masovna eksplozija je 8. oktobra oštetila Kerčki most, ključnu komunikaciju koja povezuje Rusiju i Krim.
Najmanje tri osobe su poginule u eksploziji, za koju je Putin rekao da je bio "teroristički napad" koji su izveli ukrajinski obavještajci, tvrdnje će Kijev potvrditi deset mjeseci kasnije.
Povlačenje Rusije iz Hersona
Rusija je 9. novembra naredila svojim trupama da se povuku iz Hersona, lučkog grada na jugu Ukrajine, na lijevu obalu rijeke Dnjepar.
Ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je da je odluka donesena kako bi se spasili životi ruskih vojnika.
Dva dana kasnije, Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je da su ruske snage završile povlačenje preko rijeke.
Zelenski ide u SAD
Zelenski je 21. decembra posjetio Bijelu kuću, što je bilo njegovo prvo putovanje u inostranstvo od početka rata, radi ključnih razgovora sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom i visokorangiranim američkim zvaničnicima.
Tokom posjete, Bidenova administracija najavila je prijenos prvog sistema protuzračne odbrane "Patriot" u Ukrajinu kao dio novog paketa vojne pomoći vrijednog 1,85 milijardi dolara.
Dronovi iznad Kremlja
Moskva je 3. maja 2023. godine saopćila da je oborila dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad Putinove rezidencije u Kremlju, nazvavši to "terorističkom" zavjerom s njamjerom ubistva ruskog predsjednika.
Zelenski je odlučno negirao bilo kakvu umiješanost, ističući da je fokus Ukrajine bio na vraćanju vlastitih teritorija, a ne na napadima na strane nacije.
Bitka za Bahmut
Rusija je 21. maja proglasila potpunu kontrolu nad gradom Bahmutom, važnim transportnim i logističkim čvorištem u regionu Donjecka, koji se nalazi unutar industrijalizovanog regiona Donbasa čije stanovništvo pretežno govori ruski.
Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici u početku su negirali tvrdnje Rusije, ali je 30. maja portparol ukrajinske vojske Serhij Čerevatji priznao da je grad pod ruskom kontrolom.
"Ukrajinska diverzantska grupa" u Belgorodu
Guverner ruske oblasti Belgorod tvrdio je 22. maja da je "ukrajinska diverzantska grupa" ušla u to područje, rekavši da ruske snage i druge vladine službe poduzimaju mjere za "eliminaciju" prijetnje.
Ukrajina je od tada navodno pokrenula niz napada na ruske pogranične regije, posebno Brjansk i Belgorod, uključujući napade bespilotnim letjelicama i artiljerijom te napade paravojnih grupa.
Nuklearni pakt Rusije i Bjelorusije
Rusija i Bjelorusija su 25. maja 2023. godine potpisale sporazum o raspoređivanju ruskog nuklearnog oružja u Bjelorusiji.
Sporazum precizira uslove za skladištenje ovog oružja u namjenskom objektu. Moskva je saopćila da je odluka donesena kao odgovor na, kako je opisala, "izuzetno oštru eskalaciju i aktivnost zajedničkih nuklearnih misija NATO-a".
Eksplozija brane Kahovka
Rusija i Ukrajina su jedna drugu okrivile za eksploziju na brani Kahovka u zrak 6. juna, što je poplavilo okolna područja i prisililo hiljade ljudi da napuste svoje domove.
Moskva je optužila Ukrajinu da je pokušala da isključi dotok pitke vode do Krima, dok je Kijev tvrdio da je Rusija digla branu u zrak kako bi usporila očekivanu ukrajinsku kontraofanzivu.
"Protuofanzivne i odbrambene akcije"
Zelenski je 10. juna objavio da je Ukrajina pokrenula kontraofanzivu i da takođe preduzima odbrambene akcije.
Do kraja 2023. godine, za ukrajinsku kontraofanzivu je široko priznato da nije uspjela donijeti bilo kakav odlučujući prodor.
Wagnerova pobuna
Dana 24. juna, paravojna grupa Wagner optužila je ruske snage da su napale njene borce, premještajući ih iz Ukrajine u ruski grad Rostov na Donu.
Ruske vlasti su to označile kao "oružanu pobunu" i pokrenule krivični postupak, dok je predsjednik Putin to osudio kao čin "izdaje".
Već sljedećeg dana, vođa Wagnera Jevgenij Prigožin i njegovi borci bili su 200 kilometara udaljeni od Moskve kada su odlučili da se povuku kako bi izbjegli nasilje.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko djelovao je kao posrednik, rekavši da je sarađivao s Prigožinom kako bi pomogao dvjema stranama da postignu brzo rješenje.
Prigožinova smrt
Tačno dva mjeseca nakon pobune, 23. augusta 2023, Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći u Rusiji.
Šef Wagnera i još devet osoba, uključujući suosnivača grupe Dmitrija Utkina, bili su u privatnom avionu koji se srušio u regiji Tver, sjeverno od Moskve.
Američki predsjednik Biden je 8. jula objavio da su SAD započele isporuke kasetne municije Ukrajini zbog nedostatka konvencionalnih granata, nazvavši to "privremenom mjerom".
Šestog septembra, SAD su predstavile još jedan paket vojne pomoći Ukrajini od 175 miliona dolara, koji je uključivao granate sa osiromašenim uranijumom.
Ukrajina je takođe dobila projektile Storm Shadow i SCALP od zapadnih saveznika, sa dometom od preko 800 kilometara što je primoralo Rusiju da povuče ratne brodove svoje Crnomorske flote iz luke Sevastopolj.
Izraelski rat u Pojasu Gaze
Od 7. oktobra 2023. godine, rat u Pojasu Gaze je doveo do toga da se zapadna finansijska i vojna pomoć namijenjena Ukrajini preusmjeri na Izrael.
Sukob u Ukrajini je također prebačen u drugi plan, posebno u smislu globalnog medijskog izvještavanja i političke pažnje, otkako je Izrael pokrenuo rat protiv opkoljene palestinske enklave.
Ukrajina smjenjuje vrhovnog komandanta
Zelenski je 7. februara 2024. godine smijenio ukrajinskog vrhovnog komandanta Valerija Zalužnjija.
Taj je potez bio naširoko očekivan jer se za Zalužnjija govorilo da je odgovoran za neuspješnu protuofanzivu Ukrajine 2023. i da se sumnja da ima predsjedničke ambicije.
Zamijenio ga je Oleksandr Sirskji, koji je ranije služio kao komandant ukrajinskih kopnenih snaga.
Bitka za Avdivku
Sirskji je 17. februara naredio ukrajinskim snagama da se povuku iz Avdivke, grada u Donjeckoj oblasti, a koji je bio meta ruske operacije od oktobra 2023. godine.
Zelenski je za situaciju okrivio zapadne saveznike, rekavši da su oni stvorili "vještački deficit oružja" za Kijev.
