U junu će prvi put za evropske izbore u Sloveniji glasati i punoljetni građani s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama te drugi koji su stavljeni pod skrbništvo zbog čega su u prošlosti bili lišeni biračkog prava.
Izmjenama Zakona o izborima za Državni zbor (parlament) vraćeno je biračko pravo za 4.000 osoba nad kojima je sud odredio skrbništvo zbog intelektualnih i psihosocijalnih poteškoća. Onima koji su pod skrbništvom zbog demencije, odnosno starijim osobama", objašnjava direktorica saveza "Suživot" Mateja De Reya.
Brojka osoba koji nisu glasali se godinama povećava, iako u MUP-u nemaju podataka o razlozima tog čina.
Tako je 2017. godine bez prava glasa bilo 1.935 građana, a u februaru ove godine 4.026 građana, od čega 1.971 muškarac i 2.055 žena, naveli su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Slovenije.
"U suštini, oni nisu razumjeli zašto im se ne da glasati, bili su povrijeđeni, jer nisu smjeli glasati, a svi drugi mogu. Stvar nije bila uredu, to je bilo vrlo neprimjereno. E sad, kao i u svim većinskim porodicama svako ko je punoljetan dobio je glasački listić, otići će u svoju izbornu jedinicu i zaokružiti ono što želi zaokružiti", objašnjava De Reya razloge zašto su nevladine organizacije na ovim prostorima željele promjenu.
Kako se navodi, u Sloveniji ima 8.000 osoba s različitim intelektualnim teškoćama i imaju status invalida.
Osobe s blažim smetnjama nemaju taj status pa ne znamo njihov tačan broj, kažu u Udruženju "Suživot".
Korisnici njihovog dnevnog centra stvaraju, slave rođendane, a govori se i o stanju u zemlji i svijetu.
Jedan od njih, Luka se radije informira preko radija, a odluke donosi nakon razgovora s roditeljima. Njegova majka Branka Perne kaže da se u obitelji o svemu otvoreno razgovara.
"Luka je jako uključen u sredinu koja ga je prihvatila. Mi živimo ovaj život. Obično idemo na prijevremene izbore, živimo u malom selu, pa je ovo veći događaj. Nakon što prođe izborni proces, idemo samo na kafu", kaže Branka.
Smatra da je potrebno potaknuti roditelje, odnosno porodice da počnu surađivati s njima, osvijestiti ih da su i oni dio društva.
"Ako je društvo bilo naklonjeno eliminirati tu diskriminaciju, poželjno je da i mi roditelji sudjelujemo u tome, da stvari ne prolaze pored nas", rekla je Branka.
Predstavljanje kandidata i stranačkih programa razumljivim i jednostavnim jezikom je dobrodošlo. Zakon predviđa i pomoćnika ili osobu koja može pomoći, navode u savezu "Suživot".
"Sa stajališta čovječanstva i civilizacijskih dostignuća kako ih danas shvaćamo, uključujući i dostojanstvo pojedinca, ovo je dobar korak u pravom smjeru. Sa stajališta povijesti političkih ideja, ovo može biti problematičan, jer bismo htjeli da našom zajednicom upravljaju ljudi koji su intelektualno kvalificirani", komentira izmjenu zakona Igor Lukšič, politolog sa Fakulteta društvenih nauka u Ljubljani.
Najviše ga brine mogućnost manipulacije.
"Odnosno, postoje li političke snage koje će umjesto njih dati svoj glas na izborima, u njihovo ime ili njihovom rukom. Toga moramo biti svjesni, da se to uredi da se to ne dogodi", upozorava Lukšič.
"Mogućnosti zlouporaba uvijek ima... One se moraju svesti na najmanju moguću mjeru. Ako znamo da je približno 4.000 ljudi lišeno biračkog prava, a u isto vrijeme imamo 11.000 ljudi koji su na parlamentarnim izborima imali nevažeće popunjene glasačke listiće - vjerojatno ove dvije brojke govore sve", na zabrinutost odgovara direktorica saveza "Suživot" Mateja De Rey.
