Dvije sedmice nakon završetka predsjedničkih izbora i na manje od dva mjeseca do vanrednih parlamentarnih izbora, politička kriza u Crnoj Gori i dalje je duboka, što se posebno odražava na stanje u najvažnijim državnim i pravosudnim institucijama. Tome svjedoči činjenica da su najviše državne institucije u v. d. stanju.
Skupština Crne Gore nastavlja rad iako je raspuštena, Vlada Crne Gore funkcioniše u tehničkom mandatu, iako je izgubila povjerenje u parlamentu još u avgustu prošle godine, u toku je tranzicija na mjestu predsjednika Crne Gore, dok je vrh pravosudnih institucija u privremenom stanju.
Institucionalna kriza, uzrokovana političkom krizom, u Crnoj Gori je prisutna u određenom obliku još od 2020. godine.
U međuvremenu, dvjema vladama je izglasano nepovjerenje u parlamentu u toku istog saziva, dok je minimalan napredak ostvaren u pojedinim pravosudnim institucijama.
Generalni zaključak je da su vanredni parlamentarni izbori i formiranje nove, stabilne većine, preduslov izlaska iz trenutnog stanja.
Skupština raspuštena, ali zasjeda
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspustio je nedavno Skupštinu Crne Gore i zakazao izbore za 11. jun. Uprkos tome, dio političkih subjekata ponaša se kao da je sve u najboljem redu, a Vlada prema Skupštini upućuje na raspravu i usvajanje neke od mnogo važnih zakonskih rješenja, kao što je Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom.
Pored toga, pred raspuštenim parlamentom su izmjene Zakona o Centralnoj banci (CBCG) koje predviđaju da guvernera imenuje Skupština, a ne predsjednik države i promjene u sastavu Savjeta banke.
Svega dva mjeseca od formiranja manjinske Vlade, u avgustu prošle godine izglasano je nepovjerenje 43. Vladi, nakon što je premijer Dritan Abazović potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC). Iako se činilo da će se kriza rješavati na izborima, Vlada do danas funkcioniše u tehničkom mandatu.
Đukanović odlazi, čeka se inauguracija Milatovića
Predsjednički izbori održani 2. aprila za epilog imaju promjenu na mjestu šefa države. Tridesetogodišnja politička karijera Mila Đukanovića okončana je porazom od Jakova Milatovića, koji će na novu funkciju stupiti 20. maja, jer do tada traje mandat Đukanoviću.
Iako Milatović još nije stupio na dužnost, premijer Dritan Abazović zahtijeva od novog predsjednika da poništi prethodnu odluku Đukanovića o zakazanim parlamentarnim izborima za 11. jun, s obrazloženjem da parlamentarna većina treba da donese odluku o terminu izbora.
Ipak, inicijativa Abazovića već u startu osporena je od profesora Ustavnog prava, političkih analitičara, ali i političara vlasti i opozicije. Ukaz predsjednika države Mila Đukanovića o raspuštanju Skupštine donijet je u martu, izašao je u Službenom listu, bio je na Ustavnom sudu koji ga nije poništio, niti proglasio neustavnim.
Vrhovno državno tužilaštvo godinama u v. d. stanju
Institucionalnu krizu kroz koju prolazi Crna Gora, kompletira stanje u pravosudnim institucijama. Blokade u pojedinim, za pravosuđe, krucijalnim institucijama traju godinama, jer nema dogovora oko dvotrećinske, odnosno tropetinske većine u parlamentu.
Vršioci dužnosti su godinama u Vrhovnom državnom tužilaštvu i Vrhovnom sudu. Ustavni sud je tek u februaru odblokiran, ali još uvijek nije kompletiran, jer nije izabran još jedan sudija.
Takođe, nekompletan je i Sudski savjet, što dodatno otežava pregovore Crne Gore na putu ka članstvu u EU.
Brojni analitičari saglasni su da je održavanje izbora u junu šansa da Crna Gora izađe iz političke krize. Izborom stabilne Vlade, čija većina ne bi zavisila od jednog poslanika, krenulo bi se u deblokadu ključnih institucija.
