Više od 3.000 učesnika "Marša mira 2022." stiglo je nakon trodnevnog pješačenja u Memorijalni centar Srebrenica - Potočari kako bi prisustvovali 27. godišnjici genocida počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici.
Učesnici su prije tri dana krenuli iz Nezuka, na području Sapne, na put dug više od 100 kilometara.
Na čelu kolone, kao i prethodnih godina, nalazili su se oni koji su '95-te preživjeli genocid počinjen na području Srebrenice. Uspjeli su preko šume stići do slobodne teritorije - Tuzle.
Učesnici ovogodišnjeg Marša mira kasnije će prisustvovati iznošenju tabuta iz hale bivše Fabrike akumulatora koji su prije dva dana stigli u Potočare.
"Marš mira" se organizuje u okviru obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, a za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.
Memorijalna manifestacija koja se održava u julu svake godine, ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.
"Marš mira" uvršten je u program obilježavanja godišnjice genocida 2005. godine i broj učesnika se povećavao svake godine. U "Maršu mira" prethodnih godina, izuzev protekle dvije godine pandemije, učestvovalo je od 2.000 do više od 10.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine i drugih dijelova svijeta.
"Marš mira" traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.
Učesnici "Marša mira" dnevno su pješačili oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtijevala je solidnu fizičku spremnost učesnika.
Kolonu "Marša mira" svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.
Učesnici "Marša mira" nakon dolaska u Potočare imaju priliku i mogućnost da 11. jula prisustvuju komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica na lokalitetima kojima su i sami prolazili u toku pješačenja.
Na kolektivnoj dženazi 11. jula ove godine u Potočarima bit će ukopani posmrtni ostaci još 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici.
Salim Mustafić, rođen 1979. godine u mjestu Tokoljaci kod Srebrenice, najmlađa je žrtva koja će ove godine biti ukopana. Imao je 16 godina u momentu kada je ubijen u ljeto 1995. godine. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika, 2006. godine. Još dvojica maloljetnika koji su u času smrti imali po 17 godina Vahid Smajlović (1978) i Elvir Muminović (1978) naći će smiraj u mezarju MC Srebrenica – Potočari ove godine.
Najstarija žrtva koje će biti ukopana ove godine je Husejin Krdžić.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari do sada je ukopana 6.671 žrtva genocida koji je tadašnja Vojska Republike Srpske pod komandom ratnog zločinca Ratka Mladića počinila nad Bošnjacima 1995. godine u Srebrenici.
10 jul. 2022
3.000 učesnika "Marša mira" u tišini ušli u Potočare
Učesnici su prije tri dana krenuli iz Nezuka, na području Sapne, na put dug više od 100 kilometara.
AA
Povezane vijesti
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Bećirović ponovo ide u New York da lobira za rezoluciju o Srebrenici
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović ponovo početkom naredne sedmice kreće za New York kako bi nastavio s intenzivnim aktivnostima s ciljem usvajanja rezolucije o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.
Hrvatska: U Stobreču pronađeni arheološki ostaci naselja iz željeznog doba
"Arheološkim iskopavanjem u Stobreču kod Splita pronađeni su ostaci naselja koje se nalazilo na tom području u starije željezno doba prije 2500 do 3000 godina", potvrdila je u četvrtak voditeljica tog arheološkog istraživanja Marina Ugarković.
Šta biste još željeli znati?
Popularno
Francuska spisateljica Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Nobelova nagrada za književnost 2022. godine dodjeljuje se francuskoj autorici Annie Ernaux za hrabrost i kliničku oštrinu kojom otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja, navedeno je u saopćenju Švedske akademije.
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Putin proglasio ruskim vlasništvom ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u srijedu uredbu kojom naređuje ruskoj vladi da formalno preuzme kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje i pretvori je u "saveznu imovinu", objavili su ruski mediji, prenosi AP.