Njemačka se ističe kao zemlja s najvećim kapacitetom za uvoz LNG-a na globalnim tržištima, nakon Kine i Indije, iako prije dvije godine nije imala uvozne kapacitete.           Foto: AA

Naučni centar Global Energy Monitor (GEM) sa sjedištem u San Francisku kritikovao je evropske zemlje jer planiraju uložiti 84,1 milijardu eura u sektor prirodnog gasa, uprkos tome što su u mnogo sigurnijoj poziciji nego prije dvije godine.

GEM je u posljednjem izvještaju naveo da bi evropski gasni projekti, ukoliko se izgrade, povećali uvozni kapacitet za 55 posto.

Prema izvještaju, Evropa već ima dvostruko veći uvozni kapacitet od svoje potražnje za tečnim prirodnim gasom (LNG), a to bi se moglo učetvorostručiti do 2030. ako se planirani projekti izgrade.

"S novim terminalima za ukapljeni prirodni gas (LNG) vrijednim 84,1 milijardu eura i planiranim gasovodima, izgradnja gasne infrastrukture u Evropi se odvija kao da je region još uvijek u krizi, iako je u daleko sigurnijoj poziciji nego što je bio prije dvije godine", navodi se u izvještaju.

U izvještaju je naglašeno da velike investicije u gas nisu u skladu s energetskom tranzicijom Evrope, posebno imajući u vidu povećanu proizvodnju obnovljive energije u Evropi i energije vjetra, koja je prošle godine prvi put nadmašila prirodni plin.

Prema GEM-u, evropske zemlje razvijaju 248,7 milijardi metara kubnih (bcm) novih LNG kapaciteta, kao i 16.491 kilometar cjevovoda. Ovo uključuje prekogranične gasovode koji bi mogli da uvoze 46 milijardi metara kubnih gasa godišnje.

Procjenjuje se da će Evropa potrošiti 44,4 milijarde eura na LNG terminale i 39,7 milijardi eura na gasovode. U izvještaju GEM-a navodi se da projekti koji su trenutno u izgradnji koštaju 10 milijardi eura i da su Njemačka, Italija i Grčka, koje su razvile najviše plinske infrastrukture u Evropi, odgovorne za skoro polovinu planiranih projekata.

Njemačka se ističe kao zemlja s najvećim kapacitetom za uvoz LNG-a na globalnim tržištima, nakon Kine i Indije, iako prije dvije godine nije imala uvozne kapacitete.

Grčka je prva u izgradnji gasovoda s 2.795 kilometara, a slijede Italija s 1.923 kilometra, Poljska sa1.516 kilometara, Srbija s 1.081 kilometar i Rumunija s 1.052 kilometra.

Izvještaj je također otkrio da su evropski planovi za LNG brzo napredovali od početka 2022. godine, ali bi se kašnjenja uočena 2023. mogla smatrati pokazateljem slabljenja entuzijazma.

Evropa ima ukupno 11 LNG terminala u izgradnji. Najskuplji od njih je njemački LNG terminal BrunsbUttel, koji ima kapacitet od osam milijardi metara kubnih po cijeni od 1,3 milijarde eura.

Nakon izbijanja rusko-ukrajinskog rata u februaru 2022. godine, evropske zemlje su se obavezale da će smanjiti uvoz prirodnog gasa iz Rusije.

Svojim planom "REPowerEU", pokrenutim u maju 2022, Evropska komisija je postavila mapu puta za EU da smanji svoju ovisnost o ruskom gasu, između ostalog, smanjenjem potražnje za tim energentom, povećanjem udjela obnovljive energije i popunjavanjem gasnog jaza uvozom LNG-a iz SAD-a.

Dok Evropa trenutno ispraća drugu zimu od početka rata, prema procjeni GEM-u, evropska gasna kriza se može smatrati završenom.

Nivoi skladišta prirodnog gasa u Evropi bili su iznad prosjeka u protekle dvije zime i 99,6 posto popunjeni u novembru. Evropa je sada u mogućnosti da uvozi dovoljno gasa s globalnih tržišta kako bi zadovoljila potražnju.

TRT Balkan / agencije